Stetoskop
Stetoskop

Da li je povremeni post dobar izbor za vas?

Stetoskop tim

Povremeni post (intermittent fasting) je način ishrane koji je poslednjih godina postao veoma popularan, naročito kada je u pitanju regulacija telesne težine. Ali šta on zapravo podrazumeva i da li je pravi izbor za vas?

13. oktobar 2026.7 min čitanja5 pregleda
Da li je povremeni post dobar izbor za vas?

Povremeni post (intermittent fasting) je način ishrane koji je poslednjih godina postao veoma  popularan, naročito kada je u pitanju regulacija telesne težine. Ali šta on zapravo podrazumeva i  da li je pravi izbor za vas? 

Screenshot 2026 11 16 at 12.21.57
*Ilustrativni prikaz

Cilj ovog teksta je da odgovori na najčešća pitanja i pomogne vam da se pripremite za razgovor  o regulaciji telesne težine sa zdravstvenim radnikom. 

Kada je reč o metodama za regulaciju telesne težine, često se stiče utisak da se stalno pojavljuje  „nešto novo“. Povremeni post je jedan od pristupa čija popularnost postepeno raste, naročito  zbog jednostavnih i lako pamtljivih modela, poput metode 5:2. Za one koji su već isprobali  različite načine regulacije telesne težine, može biti zbunjujuće da razluče šta zaista ima smisla i  šta bi moglo da funkcioniše baš za njih. 

Odgovori u nastavku zasnovani su na dostupnim naučnim dokazima (koji su, važno je naglasiti,  još uvek ograničeni), kako biste stekli realniju sliku o potencijalnim prednostima i ograničenjima povremenog posta. 

Takođe, važno je imati na umu da osobe koje žive sa gojaznošću češće imaju manjak određenih  mikronutrijenata, poput gvožđa ili vitamina D. Zato je preporuka da se pre započinjanja bilo  kakvog oblika restrikcije u ishrani posavetujete sa svojim lekarom ili drugim zdravstvenim  radnikom, koji može proceniti vaše zdravstveno stanje i dati odgovarajuće smernice. 

Najčešća pitanja: 

1. Šta je povremeni post i kako se sprovodi? 

Povremeni post je opšti termin koji se koristi za različite režime ishrane u kojima se unos  kalorija ograničava u određenim periodima dana ili nedelje. To dovodi do takozvanih  produženih perioda posta, tokom kojih je unos energije obično sveden na oko 25% dnevnih  potreba. 

Jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih modela je metoda 5:2, gde se produženi post  primenjuje dva dana u nedelji (ne uzastopno), kada ne unosite više od 500-600 kalorija dnevno,  dok ostalim danima jedete normalno. 

Drugi čest pristup je vremenski ograničena ishrana 8:16 (time-restricted eating), kod koje se  hrana konzumira unutar osmočasovnog perioda tokom dana, dok preostalih 16 sati predstavlja  period posta. 

Važno je napomenuti da mnogi ljudi širom sveta poste iz verskih razloga, što ne treba  poistovećivati sa povremenim postom u svrhu regulacije telesne težine. Na primer, tokom  meseca Ramazana, post se sprovodi svakodnevno, od izlaska do zalaska sunca, što obično  podrazumeva oko 12 sati bez unosa hrane. 

2. Kako se povremeni post poredi sa popularnim dijetama? 

Naučna istraživanja o povremenom postu i dalje se razvijaju. Najnovije studije, koje su  obuhvatile oko 600 osoba sa prekomernom telesnom težinom ili gojaznošću, pokazale su da su  ispitanici tokom šest meseci, primenjujući povremeni post, u proseku izgubili između 4% i 8%  telesne težine. Kada se uporedi sa dijetama koje podrazumevaju stalno ograničenje kalorija,  rezultati u pogledu gubitka težine bili su slični. 

Međutim, pri poređenju različitih pristupa regulaciji telesne težine, važno je ne posmatrati samo  broj kilograma. Na primer, mediteranska ishrana, koja se odlikuje visokim unosom biljne hrane i  minimalnim udelom industrijski prerađenih proizvoda, često dovodi do sličnog gubitka telesne  težine, ali ima značajniji pozitivan efekat na zdravlje srca i krvnih sudova. 

Jedno veliko špansko istraživanje pokazalo je da mediteranska ishrana bez energetskog  ograničenja može smanjiti rizik od velikih kardiovaskularnih događaja i do 30%. Ipak, ovo 

istraživanje je sprovedeno kod osoba koje žive u mediteranskim zemljama i već imaju povećan  kardiovaskularni rizik, zbog čega je važno sagledati sopstveno zdravstveno stanje i potrebe. Treba imati u vidu i da promene u ishrani predstavljaju samo jedan deo dugoročnog pristupa  regulaciji telesne težine. Zdravstveni radnik može vam pomoći da pronađete plan koji je  

prilagođen vašem načinu života, jer ne postoji univerzalno rešenje koje odgovara svima.

3. Kako povremeni post utiče na ITM? 

Indeks telesne mase (ITM) predstavlja odnos telesne mase i visine i najčešće se koristi kao  pokazatelj prekomerne telesne težine i gojaznosti. Vrednosti ITM od 25 kg/m² i više ukazuju na  prekomernu telesnu težinu, dok vrednosti od 30 kg/m² i više ukazuju na gojaznost. 

Kod nekih osoba, povremeni post može dovesti do smanjenja ITM-a. Ipak, važno je naglasiti da  ovaj indeks, iako široko korišćen, ima svoja ograničenja i ne pruža potpunu sliku o zdravlju  pojedinca. 

4. Da li treba ograničavati unos hrane ako koristite lekove za regulaciju telesne težine?

Tokom razgovora o telesnoj težini, zdravstveni radnik vam može preporučiti terapiju lekovima  za regulaciju telesne težine. Postoji više vrsta ovih lekova, koji deluju na hemijske procese u  mozgu povezane sa apetitom, unosom hrane i telesnom težinom. Ovi lekovi se propisuju kao  dugoročni pristup i mogu pomoći u sprečavanju ponovnog dobijanja kilograma, ukoliko se  koriste kontinuirano. 

Lekovi se uvek primenjuju uz promene u ishrani i fizičkoj aktivnosti, a ne kao njihova zamena. 

Kao što je ranije pomenuto, za neke osobe post ima verski značaj. Dosadašnja istraživanja  pokazuju da efikasnost lekova za regulaciju telesne težine ne opada tokom perioda posta. Ipak,  pojedini lekovi mogu uticati na nivoe gvožđa, vitamina D i drugih nutrijenata, zbog čega je  izuzetno važno da se pre započinjanja posta konsultujete sa zdravstvenim radnikom.

5. Da li se efekti povremenog posta razlikuju kod muškaraca i žena? 

Iako su istraživanja o biološkim razlikama između polova u kontekstu povremenog posta još  uvek ograničena, dosadašnji podaci ne ukazuju na značajne razlike u odgovoru žena i  muškaraca na ovaj način ishrane. 

6. Da li povremeni post može biti dugoročno rešenje za regulaciju telesne težine?

Zadatak lekara je da osmisli plan ishrane koji je usklađen sa vašim ličnim preferencijama,  zdravstvenim ciljevima i svakodnevnim obavezama. Takav plan treba da bude bezbedan,  nutritivno adekvatan, finansijski pristupačan i održiv. 

Za neke osobe, povremeni post može biti odgovarajući izbor, ali trenutno postoji ograničen broj  dokaza da on obezbeđuje dugoročno smanjenje telesne težine. Dugotrajno i kontinuirano  ograničenje kalorija može, kod nekih ljudi, povećati rizik od ponovnog dobijanja kilograma, jer  utiče na mehanizme gladi, sitosti i regulacije telesne težine.

U situacijama kada promene u ishrani i fizičkoj aktivnosti ne daju željene rezultate, psihološka  podrška, farmakološka terapija ili barijatrijska hirurgija mogu biti deo rešenja. 

Za dugoročnu strategiju regulacije telesne težine, najbolji korak je razgovor sa zdravstvenim  radnikom, koji može sagledati vaš način života i predložiti najadekvatniji pristup. 

Ukoliko niste sigurni odakle da krenete, možete pronaći više informacija na našem sajtu istinaogojaznosti.rs. 

*Tekst sponzorisan od strane Novo Nordisk Srbija. 


References: 

1. Patterson E & Sears D. 2017. Metabolic Effects of Intermittent Fasting. Annual Review of  Nutrition, Volume 37, pp. 371-93. 

2. Patikorn, C. Roubal, K et al. 2021. Intermittent Fasting and Obesity-Related Health  Outcomes.JAMA Network Open., 4(12), pp. 1-12. 

3. Brown J, Clarke C. Johnson Stoklossa C. Sievenpiper J. Canadian Adult Obesity Clinical  Practice Guidelines: Medical Nutrition Therapy in Obesity Management. Available from:  https://obesitycanada.ca/guidelines/nutrition. Last accessed: March 2023 

4. MandaI S, Simmons N, et al. 2022. Intermittent fasting: eating by the clock for health  and exercise performance. BMJ Open Sport & Exercise Medicine. 8, pp 1-4 5. Cioffi I, Evangelista A, et al. 2018. Intermittent versus continuous energy restriction on  weight loss and cardiometabolic outcomes. Journal of Translational Medicine, 13, pp.  371 

6. Guasch-Ferre M & Willet W. 2021. The Mediterranean diet and health: a comprehensive  overview. Journal of International Medicine, 290 pp, 549-566 

7. Estruch R, Ros E, et al. 2013. Primary Prevention of Cardiovascular Disease with a  Mediterranean Diet, The New England Journal of Medicine, 368(14), pp. 1279-90 8. Tchang BG, Aras M et al. Pharmacologic Treatment of Overweight and Obesity in Adults.  In: Feingold KR, Anawalt B, Blackman MR, et al., editors. Endotext [Internet]. South  Dartmouth (MA): MDText.com, Inc.; 2000-. Available from:  

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279038/ 

9. Pedersen SD, Manjoo P, Wharton S. Canadian Adult Obesity Clinical Practice Guidelines:  Pharmacotherapy for Obesity Management. Available from:  

https://obesitycanada.ca/guidelines/pharmacotherapy. Last accessed: March 2023 10. Azar S, Echtay A, et al. 2016. Efficacy and safety of liraglutide compared to sulphonylyrea  during Ramadan in patients with type 2 diabetes (LIRA-Ramadan): a randomised trial.  Diabetes Obesity Metabolism, 18(10), pp. 1025-33

11. Lin S, Oliveira M et al. 2021. Does the weight loss efficacy of alternate day fasting differ  according to sex and menopausal status? Nutrition, Metabolism and Cardiovascular  Disease, 31 (2), pp. 641-9 

12. Lau DCW, Wharton S. Canadian Adult Obesity Clinical Practice Guidelines: The Science of  Obesity. Available from: https://obesitycanada.ca/guidelines/science. Accessed March  2023 

SM26OB00211, oktobar 2026

Autor Stetoskop tim

Autor ovog članka je Stetoskop tim.

Vidi još

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde

Treba Vam savet?

Stupite u kontakt sa našim doktorima, postavite pitanje i dobićete odgovor direktno od specijalista.

Postavite pitanje

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460