Stetoskop

Prof. mr Željko Kojadinović

Prof. mr Željko Kojadinović

Neurologija

Prof. mr Željko Kojadinović je neurohirurg. Neurohirurško znanje je sticao, pored naše zemlje, u USA i Nemačkoj. Magistrirao je iz oblasti hirurškog lečenja bola u kičmi nakon neuspelih operacija diskus hernije. Doktorirao je na temi tumora mozga. Autor je velikog broja naučnih radova koji su objavljivani u prestižnim neurohirurškim časopisima. Profesor je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu.

Novi SadJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. mr Željko Kojadinović je neurohirurg iz Novog Sada.

Diplomirao je 1993. godine na Med. fakultetu u Novom Sadu, kao najbolji student u generaciji i odmah počeo specijalizaciju.

Neurohirurško znanje je sticao, pored naše zemlje, u USA i Nemačkoj. Magistrirao je iz oblasti hirurškog lečenja bola u kičmi nakon neuspelih operacija diskus hernije. Doktorirao je na temi tumora mozga. 

Dr Kojadinović se bavi dijagnostikom i terapijom bolesti iz sledećih oblasti neurohirurgije:

  1. Terapija bola
  2. Povrede mozga, kičme i živaca
  3. Tumori mozga, kičme i živaca
  4. Aneurizme mozga
  5. Angiomi mozga i kičme
  6. Intrakranijalni i spinalni apscesi
  7. Bolesti kičme - kao što su diskus hernija i spondiloza
  8. Povrede i bolesti nerava
  9. Hidrocefalus i ostale anomalije odraslih
  10. Korekcija defekata lobanje zaostalih nakon povreda

Autor je velikog broja naučnih radova koji su objavljivani u prestižnim neurohirurškim časopisima. Profesor je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu.

Autor je sajta posvećenog pacijentima na kome su prikazani dijagnostika i lečenje iz svih najvažnijih oblasti neurohirurgije.

Radno iskustvo

Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

Obrazovanje

Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (775)

?
Pitanje #2497024. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Hidrocefalus podrazumeva preterano nakupljanje moždane tečnosti (likvora) u šupljinama mozga. Taj višak tečnosti se kod Vašeg deteta odvodi putem ugradjenog šanta. (pretpostavljam da se radi o ventrikuloperitonealnom šantu). Niste naveli o kom tipu hidrocefalusa se radi i da li je poznat uzrok. Kod nekih vrsta hidrocefalusa rešenje može biti minimalna intervencija uz pomoć endoksopa kojim se otvara jedna od komora (ima ih 4) na mestu najtanjeg zida. Ovim se obezbedjuje derivacija viška likvora. Intervencija se sprovodi na našim klinikama. O tome, ako je indikovano, treba razmišljati ako se pojavi potreba za menjanjem šanta.
?
Pitanje #2492823. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Ukoliko neurofibrom nije velik, ne izaziva tegobe (utrnulsot, bol,...), ne remeti EMNG i ne raste na kontrolnim snimcima, ne mora se operisati. Ukoliko je operacija potrebna i civilni ste osiguranik operacija se može izvesti na Institutu za neurohirurgiju KC Srbije. Naravno operacija se može izvesti i na neurohirurškim klinikama u Nišu i u Novom Sadu.
U Srbiji postoji još nekoliko neurohirurških centara koji se bave hirurgijom nerava.
?
Pitanje #2486522. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Verovatno ste imali diskus herniju koja je operativno lečena. Ukoliko se diskus hernija ponovo javila na istom ili susednom nivou mora se, na osnovu pregleda, EMNG-a i MR snimka kičme proceniti kolikog je stepena i da li je potrebna ponovna operacija. Naravno da se, ukoliko ona nije apsolutno indikovana, može pokušati prvo sa fizikalnim banjskim lečenjem. Ukoliko je pritisak na nerve značajan i tegobe ne prolaze konsultujte ponovo neurohirurga.
?
Pitanje #2479021. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Arterije bazilarne aneurizme se mogu operisati, a veoma često rešiti i koilovanjem endovaskularno. Dimenzija koju pominjete (3cm) ukazuje da se radi o veoma velikoj aneurizmi i da bi obe intervencije bile teške. Ipak odluku da li da se operiše, koiluje ili samo prati aneurizma donosi tim koji se sastoji od neurohirurga, koji operiše aneurizme, i stručnjaka koji ih koiluje (neurohirurg ili interventni radiolog). Odluka se donosi uvidom u specifičnosti aneurizme (tačnu lokalizaciju, oblik, odnos sa okolnim arterijama,...), te opšte stanje pacijenta.
?
Pitanje #2472020. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Odluka o daljem lečenju zavisi od: tipa, veličine, lokalizacije tumora, te opšteg stanja Vašeg tate i uzroka njegovog komatoznog stanja. Verovatno Vam mnogi od ovih podataka nisu poznati, kao ni većini pacijenata. Ipak u ovako delikatnim pitanjima teško je dati odgovor na osnovu nekoliko podataka. Za stručno mišljenje potreban je uvid u celokupnu dokumantaciju i snimke mozga pre i posle operacije. Kolega koji je operisao Vašeg tatu sigurno može da Vam pomogne.
?
Pitanje #2469720. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Odluka o novoj operaciji se donosi na osnovu: patohistološke analize tumora koji je ranije odstranjen, njegove hormonske aktivnosti, toga koliko je bio invazivan, koliko sada vrši pritisak na vidne nerve i ostale strukture,... Ovi podaci su poznati samo Vašem hirurgu kome svakako treba da pokažete kontrolni snimak. Inače ukoliko je potrebna operacija ona se može uraditi i otvaranjem lobanje. Operacija je rutinska i siguran sam da je radi hirurg koji Vas je prvi put operisao.
?
Pitanje #2467020. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani
Vakum fenomen je znak degeneracije diska koji se nalazi između pršljenova. Sam vakum efekat se ne leči jer on nije uzrok tegoba. Niste pomenuli ali verujem da Vaša majka ima bolove u leđima i da će je pregledati i uraditi dodatna ispitivanja fizijatar, neurolog i/ili neurohirurg.
?
Pitanje #2439717. 3. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani Na operaciji Vam je odstranjen disk izmedju 4. i 5. slabinskog pršljana. (odstranjen je deo diska koji je iscurio iz svog ležišta i vršio pritisak na koren živca, te deo diska koji bi mogao iscureti- diksus hernija.) Da bi se do njega došlo minimalno je odstranjen i deo zadnjeg dela pršljena L4, što je minimalna i uobičajena procedura. Vaši neurohirurzi su Vam sigurno preporučili, u zavisnosti od Vašeg stanja, fizikalno lečenje
?
Pitanje #2437916. 3. 2009.

Juna 2000. godine operisala sam diskus herniju na nivou L5-S1, desno. Neposredno

Juna 2000. godine operisala sam diskus herniju na nivou L5-S1, desno. Neposredno nakon operacije, osecala sam se dobro. Medjutim, vec posle nekoliko dana pocela je da me boli prvo desna, a zatim i leva noga (koja me pre operacije nije bolela.Nakon dve nedelje od operacije imala sam bolove u obe noge koji se nisu, kao pre operacije, sirili u vidu trake, vec sam imala osecaj da se bol difuzno siri od struka do vrhova prstiju.Imala sam osecaj da stojim na ekserima, ledja su mi bila jako ukocena i bolna, noge su mi trnule i bila sam veoma nestabilna. U lezecem polozaju nogu sam mogla da odvojim od podloge svega santimetar ili dva, savijanje unapred nije bilo moguce, mogla sam da sednem uz tesku muku i da izdrzim nekoliko minuta. Nakon sto su mi lekari mnogo puta rekli \\\"da je to normalno\\\" i nekoliko meseci na fizikalnoj terapiji bez poboljsanja, uradjena mi je MR koja je ovako opisana:\\\"Evidentan postoperativni status na nivou L5-s1. Diskus pokazuje znake degenerativne dehidracije. Nema znakova hernijacije diska. AP dijametar spinalnog kanala nije stenoziran. Intervertebralni forameni obostrano slobodni.U visini S1 korpusa, paramedijalno levo, evidentna veca ekspanzivna formacija, promera 27x17mm, homogenog hiperintenziteta u T2W sekvenciji, a koja po svojim karakteristikama odgovara periradikularnoj Tarlov cisti. Na prsljenskim telima se ne vide patoloske promene.\\\" Na prikazanu MR, moj neurohirurg je reagovao psovkom i nakon duzeg cutanja mi rekao da je taj nalaz usputan i da ne znaci nista, tj. da to sigurno nije razlog mojih problema i uputio me na jos jedno stacionarno fizikalno lecenje.Nakon 30 dana u Kanjizi, poboljsanje je bilo neznatno. Bolovi su bili i dalje jaki, pri cemu je jacina bola bila povezana sa aktivnoscu, vrstom aktivnosti i duzinom trajanja. Nakon toga je ucinjena jos jedan MR koji je, pored ostalog, opisan:\\\"...Duralna vreca dislocirana put desno i nazad, prema kostanom defektu. Izmedju duralne vrece i levog S1 korena evidentna masivna Tarlov cista koja potiskuje radiks prema kostanim strukturama levog lateralnog recesusa...\\\"Obe MR radjene su u Kamenici a nakon toga primljena sam u ustanovu u kojoj sam i operisana gde je uradjena jos jedna MR koronalnim presecima u sekcencama T1 i T2 GRE kao i aksijalno u sekvenci T2 GRE obuhvatajuci segment L5 do S2:\\\" U nivou S1 i S2 sa leve strane uz koren S2 postoji cistolika formacija koja se nalazi posterolateralno u vertebralnom kanalu, signala je cerebrospinalne tecnosti i ima kompresivni efekat na duralnu vrecu i u kontaktu je sa korenom S1 s leve strane. Po svojim karakteristikama formacija odgovara diveritkulurnom prosirenju duralne vrece a moze se raditi i o radikularnoj cisti\\\". Uradjen je EMNG:\\\" Ukupan nalaz ukazuje na umerneo jaku leziju korena S1 levo, sa znacima aktuelizacije, umerenu do umereno jaku korena L4 i L5 levo, hronicne. Umerenu do umereno jaku korena L4, umerenu korena S1 i blagu korena L4, sve desno. Potrebno je neurhirursko pracenje\\\" Nakon ovog i nekakvog konzilijuma moje doktor je rekao da misli da bi trebalo pokusati operaciju. Slozila sam se ali sam zamolila odlaganje za mesec dana jer mi je dete polazilo u prvi razred.Nakon toga, doktor nije radio par meseci a kad je poceo da radi, socijalno je odbilo da mi izda uput u tu ustanovu. Obisla sam nekoliko lekara u drugim ustanovama i skoro svi su me uputili na svog lekara (do kog nisam mogla doci) jedan od njih, vrlo ugledan, je rekao da on ne bi preporucio operaciju jer je vrlo rizicna a da ce se stanje postepeno popravljati i da ce za jedno pet godina biti podnosljivo.Razocarana u sve, ostavljena od svih i u depresiji, nakon dve godine prekinula sam svaki kontakt i pokusala da zivim s tim.I evo zivim. Onaj doktor je bio u pravu, stanje sada jeste podnosljivije ali je daleko od normalnog i dalje ne mogu da predjem razdaljinu vecu od 500-600 metara a da posle mogu da spavam od bolova ili da radim bilo sta drugo. U medjuvremenu sam popila mnogo lekova protiv bola, dobila cir na dvanaestopalacnom, iza mene je 9 godina moje mladosti u kojima se nije dogadjalo nista osim borbe protiv bola i borbe da se ispune najosnovnije dnevne obaveze, unistena karijera, unisten brak, traumatizovano jedno jedino dete ( a nadala sam se bar jos jednom) a ispred mene nimalo ruzicasta buducnost. Procitah ovde Vasu biografiju i ucini mi se da Ste kompetentana osoba da mi odgovorite:Moze li se sa ovim ista, hirurski ili konzervativno, moze li moj zivot biti makar malo manje ispunjen bolom? Unapred hvala! Mirka
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Vaše pismo zaista verno oslikava stanje sa dugotrajnim bolnim sindromom u ledjima nakon hirurškog lečnja diksus hernije (Failed back sindrom). Srećom ono nije česta pojava pogotovo nakon odstranjenja diska savremenim hirurškim metodama. Bol posle toliko vremena može postati i bolest sama za sebe, čak i nakon iščezavanja početnog uzroka. Ipak smatram da je nivo tegoba koje imati toliki da ima smisla da se ponove snimanja i utvrdi da li postoje uzroci bola koje je potrebno hirurški lečiti. To su najčešće različiti oblici pritiska na korene nerava ili/i nestabilnosti pršljenova.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460