Prof. mr Željko Kojadinović

Postovanje pre svega, moja dijagnoza nakon mr ls kicme je, ispravljena lumbalna lordoza. Nema znakova frakture ili dislokacije prsljenskih tela snimljenog segmenta. Incipijentne degenerativne promene sa rubnim osteofitima na prsljenskim telima. Na l4l5 prikazuje se ocuvana visina iv prostora, i. V diskus dehidriran. Prisutna dorzomedijalna protruzija diska sa kompresijom duralne kese. Diskoradikularni kontakt u levom lateralnom recesusu. I. V forameni slobodni. Na l5s1 nivou je degerativno izmenjen. Prisutna dorzomedijalna protruzija diska bez kompresije duralne kese. Diskoradikularni kontakt u levom lateralnom recesusu iv forameni slobodni bez radikularne kompresije. Conus medullaris nalazi se u visini th12|l1 prsljena, uredne je morfologije i vrednosti signala. U duralnoj vreci ne vide se patoloske promene. Napomenuo bih da se i pored konstantnih bolova duz leve noge zadnjih godinu ipo dana redovno bavim sportom sa manjim pauzama kada imam jace bolove. Poslednjih par dana pocinjem da osecam bol i u desnom kuku za sada. Sta mi je ciniti i sta je tacno uzrok tog bola.

Poštovani, u prosincu 2013. Godine otkrila sam anizokoriju lijevog oka, oftalmolog mi je rekao da je s okom sve u redu (očni tlak, pilokarpinski test pozitivan) i da se vjerojatno radi o adievoj toničnoj pupili. Nakon toga sam posjetila neurologa i obavila mr mozga gdje nalaz prenosim u cjelosti: "kontrolno mr snimanje mozga učinjeno nativno i postkontrastno nizom standardnih sekvenci u tri prostorne ravnine. U području pinealne glandule nalazi se cista dimenzija 8x7x9mm, ispunjena homogenim sadržajem koji je na t2 ciss snimkama nešto nižih intenziteta signala od likvora. Postkontrastno se nalazi djelomično pravilna rubna imbibicija stijenke ciste. Lijevo ventrolateralno uz ovu cistu nalazi se cista dimenzija 12x8x14mm, ispunjena je homogenim sadržajem koji intenzitetom signala u potpunosti prati likvor, postkontrastno se ne nalazi imbibicije stijenke, te se može raditi o arahnoidalnoj cisti. Ova cista komprimira gornje kolikule tektuma mezencefalona, izraženije lijevo. Blago je komprimiran dorzomedijalni rub lijevog talamusa, bez reaktivnih promjena intenziteta signala. Mezencefalički akvedukt je u kranijalnom dijelu nešto uži, no održane prohodnosti, nema znakova hidrocefalusa. Vene cerebri interne prolaze uz kranijalni rub opisanih cista. Ne nalazi se znakova svježih ishemijskih niti hemoragijskih lezija u parenhimu mozga. Ventrikulturalni je sustav uredno smješten, oblikom u granicama normale, bez znakova hidriocefalusa. Područje optičke hijazme, kavernoznih sinusa, pontocereberalnih kutova i kraniocervikalnog prijelaza morfološki su u granicama normale. " ono što je meni neuroradiolog rekao u suprotnosti je s neurokirurgom. Neuroradiolog kaže da to ne treba još operirati i da se može redovito pratiti pa možda ta cista i nestane (što je vrlo rijedak slučaj) . Neurokirurg kaže da to treba operirati i izvaditi tu cistu van jer mi pritišće živac lijevog oka pa bi to bio uzrok mog slabijeg vida na lijevo oko (zamućenje vida) . Moram napomenuti da me ne boli glava, jedino sam primijetila da se dosta brzo umorim. Nalaz eeg nije bio dobar te mi je neurolog prepisao lamictal 0, 25 u jutro i na večer te rivotril samo na večer. Molim vas vaše mišljenje!!! S poštovanjem, valentina

Molim vas za savet, zbog jakih bolova doktor mi je prepisao injekcije ambene, cerka je nasla na internetu da su kod nas povucene iz prodaje zbog stetnih efekata. Da li mi preporucujete primanje ovih injekcija ili ne. U nedoumici sam da li da ih nekako nabavim kazu da ih ima u nemackoj. Da li ima svrhe konzumirati ih, jer kako stoji na internetu imaju dosta stetnih uticaja. Hvala na odgovoru

Postovani doktore, javljam vam se iz banja luke, imam zdravstvenih problema: ne mogu dugo da stojim, niti dugo da sjedim, sjedenje u stvari je više nakrivljeno na desni kuk, donji dio kičme me uzasno boli, desna noga me boli straga do ispod koljena, a onda prema unutrašnjosti noge i sve do tabana i velikog prsta, česte glavobolje, trnjenje obe ruke, obe noge, veliki bol u desnoj ruci. Desnu ruku mogu samo u određenom položaju da je pomjeram, nemam snage u ruci, ne mogu kružno pomjeriti. Osim ovih tegoba naglasila bi da se liječim colitis subacuta partimhaemorrhagika (hp verifikovano) , operisala sam i odstranila štitnu žlijezdu, desno paraštitne, gdje mi je nađeno tkivo paraštitne u štitnoj žlijezdi. Trenutno sam na terapiji l-thyroxina od 200 mcg, trenutno mi je tsh povišen uprskos visoj dozi eythiroxa. Neurohirurg mi predlaže operaciju donjeg i gornjeg dijela kičme jednom intervencijom. U banjalučkoj bolnici slabi su uslovi za liječenje, intervencije i oporavak zato se javljam vama, jer me interesuje vaše mišljenje o daljem liječenju, šta mi preporučujete. Ako mi možete pomoći radobi bila vaš pacijent, a onda bi se poručila za pregled. Napomenula bi da sam radila mr, mr cervikalnog dijela kičmenog stuba: 1. Alordoza lumbalne kičme sa difuzno prisutnim osteoporotičnim lezijama 2. C5-6 tvrda mediolateralna lijevostrana protuzija diska, ostvaruje kontakt, konflikt sa lijevim radiksom dok je desni slobodan dovodeči do apsolutne stenoza kanala 0, 82 cm. Lijevi iv foramen stenoziran sa radikularnim kontaktom, desni iv foramen slobodan 3. C2-3tvrdo anularno bubrenje diska, ostvaruje kontakt sa oba radiksa imprimujući mijelon i dovodeći do kritične stenoze kanala 0, 69 cm. Lijevi iv foramen stenoziran sa radikulrnim kontaktom. Desni iv foramen bo. 4. Nasvim ostalim nivoimaevidentiraju se tvrda anualna bubrenja diskova, redukuje prednji subarah prostor, dovode do relativne stenoze kanala mr pregleg ls dijela kičmenog stuba: 1. Ispravljena fiziološka lumbalna lordoza 2. Spinalni kanal je incipijentno sužen u nivou l2-5 3. Na nivou l3-4 anularno ispupčenje diskusa, sa sužavanjem spinalnog kanala na ap dijametar 11mm 4. Na nivou l4-5 desnostrana dorzolateralna dijelom dorzomedijalna i intraforaminalna protruzija diskusa, udružena sa početnim retrokorporealnim osteofitima, sa sužavanjem spinalnog kanala na ap dijametar oko 8mm centralno, sa sa diskoradikularnim kontaktom na odstupajuće l5 nerve u kanalu obostrano, izraženije desno 5. Na nivou l5- s1 desnostrana dorzolateralna kaudalno migrirajuća ekstruzija diskusa, udružena sa retrokorporealnim osteofitima, sa sužavanjem spinalnog kanala na ap dijametar oko 10 mm, sa diskoradikularnim kontaktom na odstupajuće s1 nerve u kanalu obostraneo desno i potiskivanjem. - emng nalaz ukazuje na prisustvo jake aksonalne lezije korijena l5 desno hronickog karaktera sa elektrofizioloskim elementima akuelizacije, registruje se i umjerena lezija korijenova l5 lijevo i s1 desno bez znakova aktuelizacije molim vas za mišljenje, šta mi preporučujete, da li je operacija neophodna, ukoliko je, da li vi možete da me operišete, kojom metodom, koliko se čeka na termin za operaciju, koliko ostaje u bolnici, koliko traje oporavak, da li je neophodan banjski oporavak i cijena operacije i bolničkog boravka. Izvinite na opširnosti, ali htjela sam biti jasna. Lijep pozdrav očekujem odgoovr slađana r. +387 65 939 993

Postovanje. Imam 38 godina i pre godinu dana sam vise puta, posle niza stresnih situacija, imao utrnulost leve strane tela. Upucen sam na skener i tada mi je (verovatno slucajno) dijagnostikovana intrakranijalna aneurizma u desnoj polovini mozga. Dobio sam obavestenje da su simptomi utrnulosti verovatno vezani za spazam misica usled velikog stresa. . . Receno mi je da je aneurizma previse mala da bi se razmisljalo o operaciji, da dodjem za godinu dana na kontrolu. . . . I da nastavim da zivim normalnim zivotom (naravno. . . Dobio sam i savete sta bi trebalo izbegavati) . Pre neki dan (posle tacno godinu dana) je uradjen novi kontrolni snimak koji ne pokazuje uvecanje aneurizme. U madosti sam konzumirao cigarete i alkohol u "malo" vecoj kolicini, ali sam na srecu prestao sa tim jos pre 3-4 godine. Imam oscilacije krvnog pritiska na nervnoj bazi kada gornji pritisak zna da "skoci" do 150. Donji pritisak nije nikada visi od 80. U miru i bez stresa mi je pritisak oko 135/75. Imam povremene prolazne anksiozne i depresivne epizode, ali ne preterane. Trenutno nemam nikakvu terapiju, ali sam u nekim periodima zivota koristio neke antidepresive i tablete za pritisak. Sedative samo 10-15 puta u zivotu. Pitanja: kakvo je vase misljenje o hiruskoj intervenciji kod malih aneurizmi (od 3 mm) ? Koja bi bila gornja preporucljiva granica za krvni pritisak u ovakvim slucajevima (pre nego sto se pocne sa tabletama) ? I da li je opasnost od pucanja aneurizme proporcionalno manja u zavisnosti od velicine ili je opasnost od pucanja ista i za aneurizme od 3 mm i za one od 10 mm? Pokusao sam i da vam posaljem sliku, ali nisam uspeo da je prebacim u format koji je obavezan, tako da samo mogu da vam, ovako "laicki" kazem, da se nalazi sa desne strane, negde iznad "slepoocnog" dela glave. Unapred puno zahvalan aleksandar o.