Stetoskop
Stetoskop

Dr Suzana Manić

Suzana Manić

Dr Suzana Manić

Opšta medicina

BeogradJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Detaljna biografija nije uneta.

Radno iskustvo

Podaci o radnom iskustvu nisu uneti.

Obrazovanje

Podaci o obrazovanju nisu uneti.

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Svi odgovori doktora (163)

?
Pitanje #250621. 1. 2008.
Kod miopije, kratkovidosti, očna jabučica je duža od normalne, ili je, pak, rožnjača zakrivljenija nego uobičajeno. Zato se slika stvara ispred mrežnjače, što rezultuje smanjenjem vidne oštrine na daljinu, dok je vid za blizinu očuvan. Kratkovidost je nasledna, obično se javlja u školskom uzrastu, povećava se u periodu rasta, a zaustavlja se sa prestankom telesnog rasta. Primena laserske tehnologije u promeni zakrivljenosti rožnjače, i time u terapiji različitih oblika refraktivnih mana oka, postoji više od jedne decenije. Prema statističkim podacima preko milion pacijenata godišnje u svetu se podvrgava ovoj proceduri. Stopa uspeha, tj. normalna vidna oštrina bez korekcije postiže se kod 90-95% operisanih. LASIK (Laser In Situ Keratomileusis) je metoda kojom se, pomoću ekscimer lasera, koriguju refrakcione anomalije. Postoje i druge metode: Fotorefraktivna keratektomija (PRK), LASEK, modifikovani PRK i Epi-LASIK.
?
Pitanje #250321. 1. 2008.
Čudi me da do sada već nije rađena operacija, jer se ona radi u ranijem uzrastu, ali je verovatno lekar koji vodi Vaše dete smatrao, na osnovu nalaza, da je sada pravi momenat. Trebalo bi da Vaša kći nosi naočare, ako je zadnja dioptrija +2.0, jer je kod dece akomodacija veoma izražena, i potrebno ju je neutralisati. U svakom slučaju preporučila bih Vam da potražite još jedno mišljenje oftalmologa koji se bavi strabizmom. Mogli bi ste da odete do Novog Sada ili Beograda.
?
Pitanje #243017. 1. 2008.
Degenerativne promene u makuli (žuta mrlja) su jedan od gorućih problema u oftalmologiji. Javlja se u više oblika, ali je najčešća forma vezana za stariju populaciju i nosi naziv senilna makularna degeneracija (ARMD). Ređe forme viđaju se u urođenim degenerativnim, progresivnim oboljenjima (juvenilna makularna degeneracija), ili kod visoke kratkovidosti. Makula može biti oštećena i kod nekih sistemskih ili infektivnih oboljenja. Rezultat oštćenja makule je poremećaj centralnog vida (kako Vi i opisujete), bez mogućnosti korekcije naočarima, uz očuvanje perifernog vida, tako da se ne radi o kompletnom slepilu. Na žalost promene koje su postepene i bezbolne (smanjene kontrastne osetljivosti, smanjene vidne oštrine, pojave mrlje u centru vidnog polja (centralni skotom), ili krivljenje slika...), dovode do znatnog pada vidne oštrine i do gubitka sposobnosti čitanja. Nema specifične terapije u slučaju suve makularne degeneracije. Savetuju se: vitamini, gingko preparati, izbegavanje pušenja, zaštita od jake, pretežno plave svetlosti. Pomagala u vidu lupa ili teleskopa takođe mogu biti od pomoći. Hirurški pristup koji je poslednjih godina u zamahu je tzv. translokacija, ili “premeštanje” makule, gde se cela mrežnjača rotira tako da makula “pada “ na zdrav deo sa očuvanim pigmentnim epitelom. Ono što je neophodno za Vas, uz pridržavanje pomenute nespecifične terapije, je redovna kontrola kod oftalmologa na 6 meseci.
?
Pitanje #242016. 1. 2008.
Oštećenja rožnjače mogu biti posledica degenerativnih i distrofičnih promena. Distrofija rožnjače je stanje u kome jedan ili više delova rožnjače gube svoju normalnu prozračnost, postaju magloviti. Postoje više od 20 vrsta distrofije rožnjače i imaju neke tipične karakteristike: uobičajeno su nasledne, podjednako napadaju oba oka, nisu uzrokovane spoljašnjim faktorima (povredama), uglavnom napreduju postepeno, većina zahvata prvo jedan sloj, a zatim može da se proširi na ostale slojeve rožnjače, uglavnom se javljaju i kod muškaraca i kod žena koji nemaju neke druge bolesti. Distrofije rožnjače utiču na vidnu oštrinu u različitim stepenima. Kod nekih dovode do ozbiljnih oštećenja vida, a kod drugih nema promena i dijagnostikuju se prilikom nekog rutinskog očnog pregleda. Vama savetujem kontrolne oftalmološke preglede jednom godišnje, kako bi ste pratili tok bolesti, a svoju decu, naravno, uputite na rutinski pregled.
?
Pitanje #241016. 1. 2008.
Kongenitalni nistagmus ne može biti izlečen. Postoje lekovi kao GABA, Baclofen i sl. koji u određenim vrstama nistagmusa mogu da dovedu do poboljšanja (smanjenje amplitude i frekvence). Nošenje korektivnih stakala, prizme, i kontaktnih sočiva ima za cilj poboljšanje refrakcionih anomalija, naročito astigmatizma, koji uvek prate nistagmus. Što se tiče hirurških intervencija postoji nekoliko procedura sa različitim stepenom uspešnosti. Retrobulbarno ili intramuskularno davanje Botox-a, smanjuje nistagmus, ali privremeno. Tenotomija, sva 4 prava mišića, takođe daje različite rezultate. Ispitivanja, u smislu poboljšanja stanja kod nistagmusa, se bave i samokontrolom od strane pacijenata, poznata kao biofeedback. Na žalost ni jedna od metoda, do sada, nije dala željene rezultate.
?
Pitanje #237815. 1. 2008.

Keratokonus je degenerativna bolest. Nastaje usled urođene slabosti rožnjače koja, obično u pubertetu, postaje progresivno zakrivljenija nego normalno. Vremenom dolazi do istovremenog stanjenja rožnjače, povećanja nepravilnosti rožnjače, izrazitog povećavanja dioptrije, naročito astigmatizma, i smanjenja vidne oštrine. U početnim stadijumima nošenje naočara omogućuje relativno dobar vid, dok se u naprednijim staijumima, usled povećavanja nepravilnosti rožnjače, ukazuje potreba za nošenjem polutrvrdih ili tvrdih kontaktih sočiva. Oko 20 % pacijenata ima potrebu za transplantacijom rožnjače. Nova neagresivna terapijska metoda vitaminom B2 i UV zracima, očvršćuje kolagen i stabilizuje rožnjaču, te na taj način zaustavlja napredovanje keratokonusa.

?
Pitanje #237715. 1. 2008.

Opacitati su male poluprovidne čestice u vitreusu, žlatinoznoj masi, koja ispunjava unutrašnjost oka. Mogu biti različitog oblika i veličine. Zato što se nalaze u oku, pomeraju se kako se i oko pomera. Čestice su proteini ili neke druge materije, zarobljene u oku u toku formiranja oka, neke nastaju kao posledica degenerativnog procesa, starenja, ili u slučaju nekih bolesti ili povreda. Opacitati se više uočavaju kada se gleda u nešto svetlo, beli papir ili sunčano nebo. Najčešće su opacitati, leteće mušice, kako ih i narodu zovu, bezopasni i retko smanjuju oštrinu vida. U početku su, dok se osoba ne navikne na njih, uznemiravajući i dosadni. Ne zahtevaju nikakvu terapiju.

?
Pitanje #232111. 1. 2008.
U Vašem pitanju nema podatka o godinama života , što je bitno, jer se sa godinama menja oštrina vida na blizinu (tzv. staračka dalekovidost), pa je s toga potrebno da imate dioptiju za rad na blizinu. U stvari, Vama najveći problem stvara dužina rada za kompjuterom, koja dovodi do tzv. sindroma kompjuterskog vida (CVS). Sindrom kompjuterskog vida se definiše kao naprezanje očiju udruženo sa prolongiranom upotrebom kompjutera. CVS obuhvata tri grupe simptoma: probleme sa vidom (teškoće u fokusiranju, promene u percepciji boje, osetljivost na bljesak, osećaj treperenja); probleme sa očima (suvo oko, crvenilo, svrab, žarenje, povećana suznost, težina kapaka, nelagodnost pri nošenju sočiva); opšte tegobe (glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost). Iako, za sada, nema pouzdanih dokaza da upotreba kompjutera dovodi do trajnog oštećenja očiju, niti do promene u dioptriji, ovi simptomi mogu predstavljati značajan problem.
?
Pitanje #230810. 1. 2008.
Kod dalekovidosti je očna jabučica kraća, ili je rožnjača zaravnjenija, u odnosu na normalno oko. Slika se u ovom slučaju stvara iza mrežnjače, te je smanjena vidna oštrina na blizinu, a kod većih dioptrija i na daljinu. Astigmatizam se javlja kad je rožnjača nejednako zakrivljena u različitim pravcima, a najčešće u kombinaciji sa kratkovidošću ili dalekovidošću. Na taj način se slika stvara u različitim tačkam ispred i iza mrežnjače, te je vidna oštrina zamućena ili iskrivljena i na daljinu i na blizinu. Vaša dalekovidost nije velikog stepena i do sada je već poprimila konačnu dioptriju (latentna hipermetropija koja je bila sakrivena aktom akomodacije više ne postoji), te ne bi trebalo očekivati nove promene. Genetski faktor je prisutan uvek, pitanje je samo u kojoj meri će se ispoljiti kod potomaka.
?
Pitanje #22808. 1. 2008.

Postovana dr. Manic,  Izvinjavam se unapred ako budem preopsirna ali sam zadnjih

Postovana dr. Manic,  Izvinjavam se unapred ako budem preopsirna ali sam zadnjih 10 godina  izmenjala gomilu oftalmologa i niko nije ozbiljno shvatio moj problem pa  se nadam problem (koji i nije veliki).  Imam 25 godina a miopija mi je dijagnostifikovana sa 11 godina.Pocelo je  sa -0.50 da bih danas imala -5.0 na oba oka.Moj problem je sto ne volim  naocare ali sam poslednjih godina prinudjena da ih nosim.Naime sa 15  godina sam pocela da nosim meka sociva medjutim lekarka mi nije dala  rasvor za svakodnevno ciscenje sociva vec mi je davala tabletice za  svakodnevno ciscenje sociva (uz naravno one za deproteinizaciju jednom  nedeljno,tada sam nosila sociva koja su se koristila do godinu dana).Elem  ,nisu mi rekli da nakon vadjenja sociva iz tog rastvora trebam da ih  isperem fizioloskim rasvorom pa sam ih ja odmah stavljala u oko direktno  iz kutijice sa rastvorenom tabletom i dobila konjuktivitis.Nakon toga  pocela sam da osecam socivo u oku,prosto kao da me zulja(a pre toga sam  savrseno podnosila sociva nisam ni osecala da ih nosim),imala sam potrebu  da kolutam ocima dok se socivo socivo prosto ne slepi i ispadne iz oka ali  sam to nekako trpela.Moj oftalmolog mi je rekao da imam gu!  ste suze ali vestacke suze nisu pomogle,drugi oftalnmolog mi je rekao da  imam ostatke konjuktivitisa leceno neodexacinom i nije pomoglo.Napominjem  da sam u medjuvremenu presla na mesecna sociva,na rastvore all in one za  ciscenje sociva(probala i Rebu i Solo care),sva moguca meka sociva koja  postoje na trzistu sam isprobala ali nista nije pomoglo sva su me zuljala  da bi pre 4 godine to postalo toliko izrazeno da sam zbog kolutanja ocima  (prilicno neprijatno u javnosti) prestala da nosim sociva i ni dan danas  ne mogu da ih nosim.Napominjem da imam astigmatizam ali ne  veliki.Interesuje me da li znate sta bi mogao biti uzrok svemu ovome,da li  je moguce da sam alergicna na socivo/rastvor i da li bih mogla da probam  gas propusna sociva odnosno da li postoji bilo kakvo resenje za moj  problem.Sve u svemu zadnje 4 godine nosim naocare silom prilika ni jedan  oftalmolog mi nije rekao nista konkretno u stilu nije ti nista pa sta ako  nosis sociva tako da sam digla ruke.  Unapred zahvalna
Očigledno je da imate problema koji su izazvani lošim rukovanjem preparata za održavanje sočiva. Najverovatnije da je došlo do oštećenja prekornealnog suznog filma, koji za posledicu ima suvo oko. Terapija suvog oka sastoji se u primeni lokalne supstitucione terapije koja ima za cilj da nadoknadi manjak suza i da zadrži vodu u što dužem kontaktu sa rožnjačom. U tu svrhu se koriste veštačke suze, kapi koje sadrže 0.2-0.5% viskoznog, koloidnog rastvora hidroksipropilmetilceluloze (HPMC). Rastvor je izotoničan sa suzama, iste pH vrednosti i dva puta sporije prolazi kroz suzne puteve; ostaje dovoljno dugo u kontaktu sa epitelom rožnjače ne remeteći fini troslojni film, i ne smanjujući pritom oštrinu vida. Koriste se i gel-suze i slični preparati.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460