Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Rajko Hrvačević

Rajko Hrvačević

Prof. dr Rajko Hrvačević

Nefrologija

Prof. dr Rajko Hrvačević je specijalista intene medicine sa supspecijalizacijom iz nefrologije. Redovan Profesor interne medicine na Vojnomedicinskoj akdemiji.

BeogradJezici: Srpski, Engleski, Francuski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Rajko Hrvačević je specijalista intene medicine sa supspecijalizacijom iz nefrologije koju je završio 1992 godine u okviru Medicinskog Fakulteta Univerziteta u Beogradu. 

Prof. dr Rajko Hrvačević je postao doktor nauka 1996. godine temom iz oblasti glomerulonefritisa, a stručno se usavršavao u Los Anđelesu, Londonu i Milanu. Redovan Profesor interne medicine na Vojnomedicinskoj akdemiji je postao 2007 godine, takođe postaje Neredovni (Viziting) Profesor interne medicine na Medicinskom fakultetu u Nišu. 

Veoma dobra reputacija iz oblasti interne medicine, nefrologije i transplantacije ga je dovela do brojnih članstava i predsedništava u brojnim domaćim i inostranim udruženjima i komitetima. Autor i koautor je brojnih stručnih radova i knjiga.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Klinika za nefrologiju

(1988–2005) Načelnik odeljenja za dijalizu.

Klinika za nefrologiju

(1988–2005) Načelnik odeljenja za transplantaciju bubrega Vojnomedicinske akademije.

Klinika za nefrologiju

(1988–2005) Zamenik načelnika klinike.

Vojnomedicinska akademija

(2005–2007) Zamenik načelnika.

Komanija Fresenius Medical Care

Medicinski direktor za Srbiju i rukovodilac programa dijaliznih centara kompanije Fresenius Medical Care.

Program transplantacije bubrega, Republika Srpska

Savetnik ministra zdravlja.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

(1981) Osnovne studije

Članstva

Sekcije za transplantaciju Srpskog lekarskog društva

Potpredsednik.

Udruženje nefrologa Srbije

Član predsedništva.

Ekspertska grupa za transplantaciju bubrega Nefrološke sekcije Srpskog lekarskog društva

Predsednik.

Komisija za dijalizu i transplantaciju Ministarstva zdravlja Republike Srbije

Član.

Republička Stručna komisija za transplantaciju organa

Član.

Naučni odbor balkansko udruženje nefrologa

Član.

Evropsko udruženje za dijalizu i transplantaciju (EDTA)

Član.

Internacionalno udruženje nefrologa

Član.

Savet Vojnomedicinske akademije

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Svi odgovori doktora (143)

?
Pitanje #1765095. 1. 2021.

pitanje

Imam pitanje za svekrvino stanje,naime ona vec 2 godine se pati sa bolom u stomaku koji je bio lokalizovan kod prepona,sumnjalo se na utinarnu infekciju koje nije bilo,potom je pocela da joj smeta hrana tacnije gasovi i nadimanja..Isli smo kod gastroenterologa koji joj je radio irigografiju gde se videlo da ima presavijeno debelo crevo i kao to joj mozda stvara probleme mada je ona redovno obavljala stolicu koja je bila normalna i bez tragova krvi.Medjutim imala je neku sumnju jer joj je svakim danom unazad godinu dana nakon obroka bilo jako tesko i bolno,da ima nesto na debelom crevu..Kolonoskopija je pokazala negativan nalaz i proglaseno je sindrom nervoznih creva,gde je pila colosspa retard i flobian...nakon toga joj je receno da uradi MR ako se stanjenne popravi..ona je za godinu dana izgubila 16kg ali generalno od gladi i nejela jer jojnje bukvalno i kiselo mleko pocelo smetati,cajevi a kamoli neka cvrsta hrana...e sad od sindroma nervoznih creva po magnetnoj rezonanci dobijamo sok gde pise da ona ima tumor..tacnije i 2 koliko sam mogla da ustanovim,treba da ode za Kamenicu na konzilijum ali smo jako slomljeni i nestrpljivi jer joj nista drugo hirurg nije rekao..a zakljucak na magnetnoj glasi ovako:Neoplasticna lezija parakovana desno koja bi dijagnostikom mogla odgovarati limfodenomegaliji primarnom retroperitonealnom tumoru,Gisom-u s obzirom na blizak kontakt sa donjim zidom D2 segmenta duodenuma. Pocetna hidronefroza desno zbog komprsivnog efekta tumora na desni ureter. Adenom desnog nadbubrega, Simpleks kortikalna cista desnog bubrega Fokalna lezija L2 i Th10 prsljenskog tela primarno porekla hemangioma 15mm. U dssnom nadbubregu ovalna i jasno demarkirana promena 27x17mm. Retroperitalno desno se vidi lakohipertenzna promena 25x42x52 koja oostkontrasno intezivno i nehomogeno uvecava atenuaciju.simpleks kortikalna cista 19mm.. Znam da je tekst predugacak ali je briga jos veca...Gastroenetrolog je rekao da je situacija nesvakidasnja,gde ga je upitala jel zbog toga ima probleme sa crevima gde joj je odgovorio kao da,a licilo je tu su creva najmanji problem..Niko nista konkretno joj ne govori,samo da je zavuceno i da mora bas operacija...Informisala sam se putem interneta za taj gistom kazu da je najgori rak..Njoj je krvna slika uredna iako ne jede... E sad i ovo na desnom bubregu vodila sam je na 3 ultra zvuka za ovih godinu ipo dana ni na jednom se osim ciste nije nista videlo..ne znam dal je moguce da je to sve od skoro nastalo dali su ove dimenzije prevelike...?? Jedino sto sam isto nacitala a njeno stanje je takvo da zbog bubrega se oseca tup bol u preponi i sada je boli i ledja sa te desne strane,ima izgubljen apetit ali vise od straha d ane moze da trpi te bolove makar i ne jela...jednom u 10 dana ta bol je natera i da povrati,onako ima te neke simptome d aniko ne bi mislio da je nesto na bubrezima vec u crevima...Zelim konkretno i jasno da mi odgovorite da li je to njeno stanje zabrinjavajuce alarmantno i dali postoji leka ili je prekasno..Jako se brinemo,a mislim da nam i ovi u Kamenici nece nista veliko reci,svi su u guzvi oko korone nadam se da ce i uspeti da je operisu u sto kracem roku jer je vise za ne izdrzati kako izgleda...Hvala vam puno na odvojenom vremenu

Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

  • Postovana, nazalost ovo nije oblast kojom  se bave nefrolozi. Sto se tice obicnih cista u bubregu one ne zahtevaju nikakvu brigu. Zastoj mokrace u desnom bubregu je posledica pritiska tumora na mokracovod i treba da se resava u sklopu resavanja tumora. Vasa svekrva treba odmah da se javi na bolnicko lecenje tokom kojeg ce onkoloski konzilijum odluciti koja vrsta terapije je za nju najbolja. Pozdrav
?
Pitanje #1764734. 1. 2021.

pitanje

Poštovani, Prije godinu dana otac mi je imao operaciju abdominalne aorte. Doktor kada ga je otvorio nije smio dirati jer se na aorti nalazila neka masa na koju su bila zaljepljena crijeva. Doktor je pokusao da odvoji crijeva međutim nije mogao ići dalje, iz razloga što je mišljenja da bi pacijent preminuo na stolu. Otac je 12 dan izvadio konce. međutim, slijede bolovi poslije toga na predjelu bubrega. Otac kada se pripremao za operaciju prilikom snimanja abdomena, doktori su mu dali kontras tada je osjetio jaku bol u predjelu bubrega.
Pritisak mu je bio od 210 sa 110 da u jednom momentu nije mogao da se spusti nikako. Bolovi u bubrezima nisu prestajali pio je brufen od 600 kad bi djelovao bolovi su manji bili. Prestao je i da mokri. uz sve to vodili smo ga u bolnicu doktori bi ultrazvukom pregledali bubrege rekli bi da je u redu , mokračna bešika prazna, i puste ga kući. Govoreći doktorima da otac već dva dan a ne može da mokri oni na to odgovaraju da nije uzimao tečnosti dovoljno. Dolazeći kući zovemo hitnu, opet zbog pritiska, dobija inekciju on i dalje ne može da mokri. Da bi vidjevši na njemu da nije dobro počeo je da otiče i da se gubi odvodimo ga u bolnicu, u bolnici mu vade nalaze krvi kreatinin je bio 1316 .Istu noč je zadržan stavili su mu kateter na bubreg i priljučili ga na hemodijalizu. Njemu urin uopšte nije prolazio kroz uretere jer su isti začepljenji odnosno prekriveni tom nekom masom predpostavljam čime je i aorat bila. Tek nakon par mjeseci stavili su mu stent na ureter jedan gdje mokrača prolazi ali bubrezi ne rade kreatinin mu je oko 800 sada. Več 10 mjeseci je na dijalizi. Molim za vaše mišljenje. LP puno sreće i uspjeha u Novoj 2021 godini. Unaprijed Vam se zahvaljujem

Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovani, po ovome sto ste napisali moguce je da se radi o retroperitonealnoj fibrozi - naime kod te bolesti se oko aorte i uretera stvara vezivno tkivo sa upalnim celijama koje dovodi do kompresije na uretere i nemogucnosti izlaska mokrace iz bubrega. Dijagnoza se postavlja na osnovu nalaza CT-a ili MR-a te laboratorijskih analiza. Uzroci retroperitoneumske fibroze su razliciti i od njih zavisi i nacin lecenja. U principu najkompetentniji lekari za ispitivanje tog stanja su nefrolozi, a po potrebi oni konsultuju hematologe i reumatologe. Urolozi pomazu u resavanju zastoja mokrace putem stavljanja ureteralnih double J sondi ili operativnim putem. Ukoliko se utvrdi da se radi o idioptaskoj retroperitonealnoj fibrozi onda visoke doze kortikosteroida (prednizon, metilprednizolon) odnosno bolus doze metilorednizolona a potom 1 mg prednizona na kg telesne tezine dnevno u kombinaciji sa Cellceptom (mikofenolat mofetil) mogu biti od pomoci. Nazalost izgubljeno je puno vremena i sada je potrebno izvrsiti procenu na osnovu stanja bubreznog tkiva da li je ova terapija indikovana odnosno da li ce dati efekta. Srdacan pozdrav iz zelju za oporavak Vaseg oca i sve najbolje u Novoj 2021. 

?
Pitanje #1764363. 1. 2021.
Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovani, nas stav je bio da se posle Endoksana saceka najmanje  6 meseci. Od analiza pored krvne slike i biohemizma potrebno je uraditi spermogram i pregled urologa. Samo pracenje trudnoce i testovi na eventualne genetske mutacije su u nadleznosti ginekologa/akusera sa kojim se svakako treba konsultovati i pre zaceca. Srdacan pozdrav

?
Pitanje #17602021. 12. 2020.
Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovana, ukoliko nije uradjena krioprezervacija sperme pre zapocinjanja terapije Endoksanom, onda je jedini nacin pracenje plodnosti povremeno ispitivanje kvaliteta sperme (spermogram). Obicno se ne savetuje trudnoce tokom prvih sest meseci posle okoncanja terapije sa Endoksanom. Za to vreme treba pratiti spermogram uz konsultaciju urologa. Srdacan pozdrav

?
Pitanje #1754648. 12. 2020.
Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovani, savetujem Vam da uradite lab analize (glukoza, kreatinin, PSA ukupni i slobodni sa indeksom, urin i urinokultura) te da se sa nalazima javite na pregled kod lekara. Srdacan pozdrav

?
Pitanje #1754507. 12. 2020.

pitanje

Postovani Dr Hrvacevic,

Pisem Vam iz Toronta, Iskreno se nadam Vasem odgovoru. Citala sam puno o Vama online, i vidim da ste jedan od nasih najboljih srpskih nefrologa. Brinem za zdravlje svog supruga. Ima 51 godinu i do sada je bio veoma dobrog zdravstvenog stanja. Pre 5-6 godina su se javile odredjene promene u njegovim redovnim analizama krvi i urina. Njegov GFR (mislim da je to na srpskom GFB) je od tada kontinuirano izmedju 54 i 60 %, pri svakog analizi. Kreatinin u krvi je non stop blago povisen, iznad gornje granice. Povisena Urea u krvi se javlja sporadicno (sada mu kontrolisu krv 2 puta godisnje), kao i belancevine u urinu, cas ih ima, cas ih nema. Krv u urinu je stalno prisutna, micro hematuria. Ferritin u krvi je stalno povisen iako je nivo gvozdja normalan. Mozda nevezano za ove rezultate, ali napomenucu, ANA rezultati krvi, SCL 70 je pozitivan poslednje 3 godine. od simptoma je prisutna samo iscrpljenost, hronican umor i losa koncentracija. Nama nikakve bolove ni druge probleme. Njegov nefrolog misli da je sve u redu i da neki ljudi imaju rezultate izvan referentnih vrednosti, Od dodatnih analiza je radio samo UZ bubrega i sve je bilo u redu.
Volela bih da mi kazete Vase misljenje. Da li je potrebno uraditi dodatne analize? Voleli bismo da zakazemo sa Vama telefonsku konsultaciju preko Vase klinike, ukoliko je moguce. Mozemo da Vam prosledimo sve rezultate krvi i urina emailom., nekoliko godina unazad. Ako se ispostavi d aje potrebno, on bi dosao na detaljnija ispitivanja u Beograd za par meseci. Unapred Vam najlepse hvala, uz napomenu da sam ponosna sto Srbija ima tako sjajne doktore, bolje od vecine kanadskih! Srdacan pozdrav, Dragana Zivic Ilic

Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovana Dragana, mozete slobodno da mi posaljete medicinsku dokumentaciju na meil [email protected]  Srdacan pozdrav i hvala na lepim recima

?
Pitanje #17510328. 11. 2020.
Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovani, urinokultura je sterilna pa je tesko preporuciti antibiotik bez pregleda - pitanje je da li je urinokultura pravilno uzeta, da li postoje tegobe sa mokrenjem, da li postoji blokada nekog bubrega itd. Generalno u svim situacijama gde postoje kamenci u bubrezima izbor anibiotike treba biti baziran na rezultatu urinokulture. Zbog pozitivnog nalaza glukoze u mokraci obavezno prekontrolisati vrednost secera u krvi. Dakle, moj savet je ponoviti urinokulturu (obavezno prvi jutarnji urin) i pregled nefrologa ili urologa. Srdacan pozdrav

?
Pitanje #17497825. 11. 2020.

pitanje

Postovani, Mom sinu u 20 tj. trudnoce ultrazvucno je verificirana hidronefrpza lijevog bubrega.1 st. Dolazili smo na redovne kontrole gdhe su nam govprili da ce se povuci kako dijete bude raslo. Danas ima 17 i pol godina u medjuvremenu hospitaliziran je u bolnicu prije 2 mjeseca zbog slabosti i renalnih kolika gdje mu je ucinjena scintigrafija bubrega i na nas prepad kazano nam je da je bubreg afunkcionalan. Dakle da skratim desni bubreg iznosi 94 posto dok lijevi 6%.Mag3 klirens iznosi oko408m/min. Unazad par godina bio je 3 puta hospitaliziran u bolnici zbog kolika na lijevoj strani gdje bi zavrsip na pedijatriji dobio antibiotik i stanje bi mu se smirilo. Onda je vec bilo utvrdjeno da ima hidronefrozu 3 st. I nista po tom pitanju nisu poduzimali. Danas ima hidronefrozu 4 st. i savijetovano nam je da mora uciniti nefrektomiju zbog mogucih daljnjih infekcija. Zadnji put imao kolike u 09.09.2020 gdje je dobio antibiotik i stanje se smirilo. Zatim ugovaramo prijem u kbc Rijeka gdje je hospitaliziran i trebala mu je biti ucinjena nefrektomija, navecer dobio inekciju protiv zgrusavanja krvi da bi ujutro javili da ga nece operirati jer nije hitan slucaj. Sta je njima hitno uopce? da bude na rubu smrti da mu se u urinu stvore bakterije da non stop pije antibiotike dok ne postane imun na njih? dijagnoza uz ostale procijeneUzV bubrega-lijevo se vidi terminalna dilatacija p-k sustava, mijestimicno se tek nazire bubrezni parenhim. Desni bubreg uredne debljine parenhima uz dilataciju pijelona te minimalnu dilataciju pojedinih casica i s obziro da bolesnik nema simptoma odustaju od operacije do smirivanja epidemioloskih mijera. Preporuceno mu je mirovanje i hidracija. Mene sad zanima njemu su stalno poviseni urea 9 i kreatinin 120 ostalo je u granicama normale. Doktori su nam rekli da je to od afunkcionalnog bubrega, drugi su nam rekli da je to pokazatelj zdravog bubrega jer navodno mnogo jede proteina pa ne uspije sve "probavit". Ako mi mozete objasniti da mogu "mirno "spavati koji su razlozi povisenja i sada me zabrinjava i desni bubreg da li se moze stanje pogorsati? Inace, ide u teretanu i dobro je hidriran. Nema visok krvni tlak. Iskljucivo jede zdravu hranu uz minimum soli i pije mnogo cajeva od koprive Da li smije dizati utege? I sta da radimo dalje? Lp.

Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovana, nazalost prema opisu nalaza levi bubreg je afunkcionalan te je, posebno obzirom na ponavljane infekcije, apsolutno indikovano hirursko uklanjanje bubrega koje se moze uraditi i laparaskopski. Sto se tice desnog bubrega po opisu bi se moglo naslutiti da i tu postoji blaga hidronefroza, verovatno takodje na terenu stenoze ureteropijelocnog vrata - ako je radjena MSCT urografija onda se to mnogo bolje vidi nego na samom ultrasonigrafskom pregledu. Taj stepen zastoja mokrace ne zahteva hirursko lecenje vec samo pracenje. Blago povisene vrednosti kreatinina mogu da bidu posledica povecane misicne mase (shvatio sam da sin dize tegove) i moj savet je da posle nefrektomije uradite odredjivanje klirensa kreatinina i GFR izracunatu iz cistatina C. Takodje je jako bitan nalaz prvog jutarnjeg proteina i 24-casovna proteinurija. Ako su ova dva nalaza uredna nema razloga za zabrinutost. Sto se tice ishrana savetujem manje soli i crvenog mesa a vise tecnosti (2-2.5 litara dnevno). Takodje je potrebno izbegavati lekove koji su toksicni za bubreg kao sto su nesteroidni antireumatici (Voltaren, Brufen i sl te Amikacin, Garamicin i sl.) te preprati za povecanje misicne mase kao sto je kreatin, proteinski preparati i sl. Posle nefrektomije sin treba da bude pod nadzorom nefrologa 1-2 puta godisnje. Srdacan pozdrav

?
Pitanje #17476218. 11. 2020.

pitanje

Poštovani pozdrav! Molim Vas mišljenje na temelju dolje navedenih nalaza.

METABOLITI I SUPSTRATI

(s) UREA : 4,5 mmol/l (s) KREATININ : 79 umol/l

ELEKTROLITI () NATRIJ : 129 mmol/l (prema nalazu sniženi) () KALIJ : 4.2 mmol/l

LIPIDI (s) HDL - Kol. : 1.85 mmol/l (s) LDL - Kol. : 2.9 mmol/l (s) KOLESTEROL : 5.1 mmol/l (prema nalazu povišen) (s) TRIGLICERIDI : 0.87 mmol/l

METABOLITI U URINU

(dU) Metanefrini 0.3 qmol/dU

SCINTIGRAFIJA BUBREGA UČINJENA SA Tc-99 MAG3 3 mCi

dijagnoza: hipertenzivna bolest bubrega Nalaz: Lijevi bubreg je nešto manji od desnog, urednog je oblika i uobičajenog smještaja, nešto blijeđe raspodjele radiofarmaka u usporedbi s desnim bubregom, a njegova renogramska krivulja pokazuje depresiju sekretornog segmenta, bez smetnji u eliminaciji radiofarmaka iz pijelokalicealnog sustava. Desni bubreg je uredne veličine i oblika, uobičajenog smještaja, uglavnom homogene raspodjele radiofarmaka, a njegova renogramska krivulja je u granicama normalne. Separatni protok MAG-3 kroz lijevi bubreg iznosi 41%, a kroz desni 59%. Funkcija lijevog bubrega je nešto lošija od funkcije desnog bubrega. Nema scintigrafskih znakova mehaničke opstrukcije u kanalnim sustavima oba bubrega.

CD RENALNIH ARTERIJA

Dijagnoza: esencijalna (primarna) hipertenzija Doppler: Direktno se radi artefakata ne vidi izlazište reninih arterija iz aorte. Intrrenalno uredna ramifikacija izgledi protoka spektara, brzina protoka desno oko 102 cm/s, lijevo oko 130 cm/s, IR desno 0,47 , IR lijevo 0,65. Indirektno bez znakova za značajnu stenozu renalnih arterija.

MSCT AORTOGRAFIJA

Nalaz: Torakalna aorta i abdominalna aorta su u svim svojim segmentima primjerene širine lumena. U dorzalnom dijelu abdominalne aorte se nalaze rubni muralni trombi, koji su djelomično ulcerirani. Zajedničko polazište truncusa brachiochepalicua i lijeve ACC. Supraaortalni ogranci su primjerene širine polazišta. Viscelarni ogranci su primjerene širine lumena. Obostrano se nalazi po jedna renalna arterija primjerene je širine lumena. Desna AIC je šira do 20 mm, u AIE se nalazi nekoliko stenoza do 50%. Stenoza desne AFC 50% kalcificiranim plakom. U ishodišnom segmentu AFS se nalazi značajna stenoza lumena, AFS je u cijelosti uža. Lijeva AIC je sužena u distalnom dijelu kalcificiranim plakom do 50%. Lijeva AIE je u cijelosti uža, bez značajnih suženja lumena.

U lućno parenhimsu se vide zone centilobularnog i paraseptalnog emfizema. U desnom srednjem režnju periferno se nalazi nekoliko nodusa promjera do 4 mm, fibroznim tračkom vezanim za pleuru promjera do 4 mm. U anterobazalnom segmentu donjeg desnog režnja se nalazi zona "ground glassa". U desnom donjem režnju više fibroznih promjena.

Hvala i srdačno!

Rajko Hrvačević
Rajko HrvačevićSpecijalista interne medicine, nefrolog
Zakažite

Postovani, zbog smanjene funkcije levog bubrega potreban je pregled urina i 24-casovna proteinurija. Pored toga potrebni su detalji o toku bolesti i tegobama koje pacijentkinja ima. Svakako savetujem pregled nefrologa kao i pregled vaskularnog hirurga zbog promena na stomacnoj aorti i arterijama nogu. Promena na plucima je sumnjiva na kovid ali je tesko komentarisati bez podataka o tegoba pacijentkinje. Srdacan pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460