Stetoskop

Prof. dr Petar Bošnjaković

Petar Bošnjaković

Prof. dr Petar Bošnjaković

Opšta medicina

Dr Petar Bošnjaković se stručno usavršavao na institutima za radiologiju u Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Autor je 146 naučnih radova i 6 knjiga iz oblasti radiologije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Petar Bošnjaković se stručno usavršavao na institutima za radiologiju u Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Autor je 146 naučnih radova i 6 knjiga iz oblasti radiologije. Glavni je urednik radiološkog arhiva Srbije, urednik je časopisa "Radiologija i Reentgenologija", Bugarska. 

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

Redovni profesor i šef katedre za radiologiju.

Institut za radiologiju, Klinički centar Niš

Direktor

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

Osnovne studije

Doktorat, Medicinski fakultet u Nišu

Doktorska disertacija.

Članstva

Radiološka sekcija SLD

Predsednik od 1997.-2001. godine.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #10892. 9. 2007.

Postovani,  Pre nedelju dana imala sam snimanje MSCT skenerom jer se sumnjalo na

Postovani, 

 Pre nedelju dana imala sam snimanje MSCT skenerom jer se sumnjalo na  tumor  nadbubrezne zlezde.Na to je ukazivao ultrazvucni pregled bubrega,dok na color dopleru bubrega tih promena nije bilo.Doktor je preporucio snimanje na CT-u.nakon snimanja na skeneru ta dijagnoza je u potpunosti odbacena kao netacna(u pitanju je bila slezina) Ono sto me narocito zanima  a nemogu a dobijem odgovor iako sam se interesovala na vise mesta je -kolika je konkretno doza zracenja prilikom ovakvih snimanja.Inace,imam 34 godine i malo dete od tri godine.Receno mi je da u narednih 6 meseci ne smem da ostanem u drugom stanju.Lekari koji su radili snimanje nisu mi nista rekli o samim posledicama ovog snimanja(jer ipak rec je o radioaktivnom kontrastu kome treba izvesno vreme da se izbaci iz organizma).Posto imam malo dete zanima me da li on moze biti ozracen na neki nacin.24 sata nakon snimanja nisam bila u njegovoj blizini,nismo koristili isto kupatilo i umivaonik;nismo spavali ni blizu jedno drugo!  g.Ovo je bilo na predlog nekih mojih prijatelja koji su culi da se nakon snimanja treba malo izolovati.Da li je ovo tacno?Izuzetno me zanima vase misljenje.Da li savetuje neke lekove za imunitet ili generalno nesto sto ce pomoci organizmu da sto pre izbaci ove radioaktivne supstance i generalno koliko je MSCT snimanje radioaktivno.Inace u pitanju je 64-slajsni CT sa Klinickog centra u Beogradu
Unapred zahvalna,
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Poštovana gospodjo Vukadinović,

 Vezano za Vaš upit slobodan sam da Vam, kao pokušaj mog razjašnjenja, ponudim sledećih nekolko činjenica:

 1. Kontrastno sredstvo koje se koristi kod pregleda na MSCT nije radioaktivno već jodno, hidrosolubilno i vazano za njega ne postoji nikakava  količina zračenja;

2. NE POSTOJI naknadno zračenje posle MSCT pregleda. Samo dok traje emisija rendgenskih zrakova iz rendgenske cevi, osoba koja se pregleda izložena je zračenju. Ne postoji terorijska mogućnost da ste Vi nakon pregleda bili izvor zračenja za bilo koga.

3. Doza zračenja kod MSCT pregleda gornjeg abdomena (ukoliko je pravilno izveden) varira od 2 do 5 mGy. Ona je veća nego kod pregleda klasičnim CT aparatima ali je količina i kvalitet dobijenih dijagnostičkih informacija takodje značajno veći.

4. Idealno bi bilo da ste za verifikovanje stanja nadbubrežne žlezde bili
upućeni na pregled magnetnom rezonancom ali se u algoritmu radioloških postupaka kod sumnje na takve promene isto tako često primenjuje i MSCT.

ZAKLJUČNO: Pregled je uradjen u skladu sa savremenom medicinskom naukom (mada se prioritet daje magnetnoj rezonanci). Niste nikoga ugrozili jer to nije moguće. Smete da ostanete u drugom stanju već nakon prvog menstrualnog krvarenja.

Ukoliko želite bilo kakvo dodatno objašnjenje stojim Vam na raspolaganju.

 S poštovanjem,

Prof. dr Petar Bošnjaković
?
Pitanje #97015. 7. 2007.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Naravno da se može poslati i poštom. Adresa: prof. dr Petar Bošnjaković Institut za radiologiju KC Niš Bul. dr Zorana Djindjića 48 18000 Niš tel: 018 221 469 mobilni: 063 408 224 Srdačan pozdrav Prof. dr P. Bošnjaković
?
Pitanje #8766. 6. 2007.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Postovana Jelena, Pregled zeluca je vec moguce obaviti UKOLIKO ZA TO POSTOJI VALJANA INDIKACIJA. Znaci dogovor sa gastroenterologom pa sa nekim od radiologa Instituta za radiologiju KC Nis. Ukoliko zelite mozete mi se obratiti tokom naredne nedelje. Pregledi debelog creva imaju svoju usko odredjenu indikacionu grupu a to je: 1. gruoa bolesnika u kojih nije moguca kolonoskopija 2. grupa gde potoji nedefinisan nalaz na kolonoskopiji 3. grupa bolesnika sa promenama koje zahvataju spoljasni deo zida ili okolinu debelog creva sto njije vidljivo kolonoskopijom. Moze se obaviti u Institutu za radiologiju KC Nis. Pozdrav
?
Pitanje #86731. 5. 2007.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Scintigrafija predstavlja snimanje pojedinih delova tela prikazom kolicine radiopaktivne supstance koja se u njima veze. Naime, u venu se ubrizgava apecijalni radioaktivni materijal i meri njegova kolicina u organu koji zelimo da prikazemo. Tako dobijamo "mapu" njegove funkcionalnosti iz koje mozemo da izvedemo niz zakljucaka koji su od znacaja za postavljanje dijagnoze. metoda spada u domen nuklearne medicine. Pozdrav
?
Pitanje #47113. 4. 2007.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Ultrazvučni pregled je sasvim dovoljan za odredjivanje veličine, oblika, strukture bubrega kao i prisustva ili odsustva najvećeg broja patoloških promena (ciste, kalkulusi...). Razlika u veličini bubrega ne mora značiti nikakvu patološku promenu u okvirima koje navodite. Metoda koja Vam je predložena se odnosi na odredjivanje funkcije bubrega i vezana je odredjenu dozu jonizujućeg zračenja. Funkciju bubrega moguće je proceniti i magnetnom rezonancom ali je to veoma teško u dečijem uzrastu zbog nesaradjivanja prilikom pregleda. Mišljenja sam da sačekate sledeću ultrazvučnu kontrolu kojom prilikom bi se uradio i kolor dopler pregled renalnih arterija pa nakon toga donela odluka o dinamskoj scintigrafiji.
Pozdrav, Prof. dr Petar Bošnjaković
?
Pitanje #47013. 4. 2007.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Sa godinama dolazi do pojave degnerativnih procesa koji zahvataju zglobove našeg tela. Istanjuje se tglobna hrskavica, površine postaju nepravilne, javljaju se koštani izraštaji (osteofiti). Čitav ovaj proces se naziva degenrativni reumatizam a najčešće promene u njegovom sklopu - artroze. Da bi se znalo na koji se zglob odnosi artroza onda se ime zgloba dodaje odrednici artoza kao prefiks. Najpoznatija je artroza kičmenog stuba - spondiloartroza ili spondiloza. Omartroza (omarthrosis) je artroza ramenog zgloba.
S poštovanjem,
Prof. dr P. Bošnjaković
?
Pitanje #16210. 3. 2007.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Poštovani gospodine Mirkoviću, Radi se o aparatu za kompjuterizovanu tomografiju (CT) koji ima veći broj redova detektorskih jedinica (u konkretnom slučaju 64). To znači da se prilikom jedne rotacije rendgenske cevi impulsi stvaraju u 64 reda detektorskih jedinica. Time se postiže da u stvaranju slike učestvuje cela zapremina (voluman) skeniranog dela tela i iz nje se mogu načiniti preseci u ravfnima koje su nam potrebne za donošenje dijagnostičkog zaključka. Znači, veća je oštrina slike u poredjenju sa klasičnim CT aparatom i postoji mogućnost brze rekonstrukcije preseka čime se dobija na dijagnostičkoj preciznosti. Kompjuterskim programima je moguće načiniti virtuelno "putovanje" kroz disajne puteve ili debelo crevo i sagledati prikaz unutrašnjosti. Nadalje, brzina pregleda je značajno unapredjena (pregled je skraćen) što je omogućilo prikaz krvnih sudova srca. Pouzdanost ovogh pregleda je manja nego klasične, invazivne koronarografije ali se koristi kao jedan od pregleda u proceni da li je koronarografija indikovana ili ne. Veoma je veliki broj indikacija, prednosti ali i nekih nedostataka tako da Vas molim da ukoliko imate neki specifičniji upit isti ponovo pošaljete kako biste dobili valjan odgovor.
Srdačan pozdrav,

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460