
Prof. dr Ivana Binić
Dermatologija
Prof. dr Ivana Binić je objavila veliki broj stručnih i naučnih radova u referentnim medicinskim časopisima u bazama medicinskih podataka SCI, CC, PubMed kao i na svetskim i evropskim kongresima dermatovenerologa. Njeni interesi uključuju teledermatologiju, lečenje rana, kozmetičku dermatologiju, biološku terapiju i komplementarnu medicinu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Ivana Binić je objavila veliki broj stručnih i naučnih radova u referentnim medicinskim časopisima u bazama medicinskih podataka SCI, CC, PubMed kao i na svetskim i evropskim kongresima dermatovenerologa. Njeni interesi uključuju teledermatologiju, lečenje rana, kozmetičku dermatologiju, biološku terapiju i komplementarnu medicinu. Jedan je od inicijatora za osnivanje Odeljenja za teledermatologiju i automatsku obradu podataka pacijenata Klinike za kožne i polne bolesti KC Niš.
Radno iskustvo
Klinika za kožne i polne bolesti, Niš
(1985)
Odeljenja za teledermatologiju i automatsku obradu podataka pacijenata Klinike za kožne i polne bolesti KC Niš
Jedan od osnivača.
Asistent, Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1986)
Profesor Dermatovenerologije, Medicinski Fakultet Univerziteta u Nišu
(2005)
Obrazovanje
Medicinski fakultet, Univerzitet u Nišu
(1984)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1991) Magistarski rad. "Klinička, epidemiološka i dijagnostička zapažanja kod bolesnika sa kontaktnim alergijskim dermatitom na hrom, nikl i kobalt"
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(2000) Doktorska disertacija. "Promene u ciklusu rasta dlake kod bolesnica sa epitelnim malignim tumorima ovarijuma tokom hemioterapije."
Članstva
Internacionalna liga dermatologa
Evropsko udruženje kliničkih istraživača (EACR)
Udruženje dermatovenerologa Srbije
Udruženje Flebologa Srbije
Aktiva dermatovenerologa
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Tipovi kože
Koža je organ čije su funkcije od vitalnog značaja za preživljavanje. Predstavlja granicu između spoljašnje i unutrašnje sredine zbog čega na nju utiču spoljašnji i unutrašnji faktori. Sunčevo ultravioletno zračenje i fiziološko starenje kože neumitno menjaju kvalitet kože i naš fizički izgled. Zato je briga o koži više od kozmetike i više od sirove estetike. Poznavanje tipova kože omogućava da sačuvamo zdravlje kože i pojačamo njenu otpornost prema štetnim uticajima. U tome nam pomaže poznavanje tipova kože.
Prof. dr Ivana Binić

Krioterapija u dermatologiji
Kontrolisana destrukcija tkiva smrzavanjem tečnim kriogenima danas je široko rasprostranjena u medicini i naziva se krioterapija. Kao prvi kriogeni korišćeni su tečni azot i komprimovani sneg ugljen dioksida. Do danas, dermatologija je sakupila puno iskustva u korišćenju kriohirurgije i lečenju promena na koži.
Prof. dr Ivana Binić
Svi odgovori doktora (1716)
Za početak koristite Alpecin C1 šampon, kofeinski šampon za muškarce, koji se koristi i preventivno.
Može da se radi o nekom urođenom nevusu, koji može imati i takvu zadebljanu površinu. Teško je bez pregleda u ovom slučaju davati savete. Svakako se ponovo javite dermatologu (nekom ko Vam neće reći "nije to ništa")
Naoružajte se strpljenjem, cela priča traje nekoliko meseci.
naravno da postoje lokalni anestetici u vidu krema koje je potrebno držati od 30 do 60 min, pre intervencije, ali se kod nas teško nalaze. Standard u dermatologiji je EMLA krema (mešavina različitih lokalnih anestetika). Što se metoda tiče, uglavnom sve zahtevaju više dolazaka. Može se raditi i laserom, ali određenim vrstama. Svakako ih morate uklanjati, jer kao što i sami vidite šire se i što su veće proces je dugotrajniji. Postoje osobe kod kojih postoji sklonost da se ovakve promene javljaju, i Vi ste verovatno jedna od njih. Inače su bezopasne, problem je samo estetske prirode.
Bris kože ne bih radila na svoju ruku, jer će neka bakterija sigurno biti izolovana, ali neke vrste bakteija su i normalni stanovnici kože i ne izazivaju promene. Terapija akni mora da se sprovodi pod kontrolom dermatologa, jer one imaju različite stadijume, i za svaki od treba da se prilagođava terapija, tako da Vam ja na ovaj način ne mogu pomoći. Potpuno je normalno da Vam Klindamicin izaziva perutanje, jer je to alkoholni rastvor i prilično suši kožu. Što se tiče promena na rukama, mogu da budu ekcemske, ali Vam je za dijagnozu ipak potreban pregled dermatologa.
Najbolje če biti da dođete da Vas pregledam pošto ste iz Niša. Niste napisali dijagnozu koju imate, pošto pretpostavljam da ste se javljali dermatolozima. Na dlanovima većina dermatoza izgleda slično, pa je potrebno uraditi i neka dodatna ispitivanja u cilju postavljanja prave dijanoze.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.