Prof. dr Dragoljub Živanović

Prof. dr Dragoljub Živanović
Dečija ortopedija
Prof.dr Dragoljub Živanović je dečiji ortoped i hirurg iz Niša.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Dragoljub Živanović je dečji ortoped i hirurg iz Niša. Profesor je Medicinskog fakulteta Univerziteta u Nišu i jedan od vodećih eksperata u oblasti dečje ortopedije i traumatologije. Bio je na čelu tima hirurga, zajedno sa prof. dr Anđelkom Slavković, kada je obavljena prva spinalna neurohirurška intervencija na Dečijoj hirurgiji Kliničkog centra Niš.
Uža oblast interesovanja prof.dr Živanovića je dijagnostika i lečenje kongenitalnih anomalija koštano - zglobnog sistema kod dece:
- anomalije gornjeg ekstremiteta i šake,
- kuka, kolena i stopla,
- grudnog koša.
Profesor se bavi dijagnostikom i lečenjem:
- razvojnog poremećaja kukova,
- povredama skeleta u dečijem uzrastu,
- drugih oboljenja i stanja koštano - zglobnog sistema dece.
Kod prof.dr Živanovića možete zakazati sledeće usluge:
- pregled dečjeg ortopeda,
- ultrazvuk kukova beba,
- konsultacije.
Autor je i koautor brojnih naučnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, i saopštenih na domaćim, medjunarodnim, evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor više udžbenika medicine.
Pregled kod prof.dr Živanovića možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na 060/0687-461.
.
Ordinacije
Cenovnik
Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.
Radno iskustvo
Klinika za dečiju hirurgiju, KC Niš
(1993) Načelnik odseka ortopedije
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Hirurgija sa ratnom hirurgijom
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1991) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(2000) Magistarske studije.
Članstva
Srpsko lekarsko Društvo
Član.
EUPSA - evropska asoscijacija dečijih hirurga
Član.
Lekarska komora Srbije
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Svi odgovori doktora (112)
deformitet po tipu "kokošijih" grudi je funkcionalno i estetski blaži deformitet od udubljenih, "levkastih" grudi. ne postoje vežbe kojima se deformitet može korigovati. Jačanje grudnih mišića ( ni razvoj dojko kod devojčica) može da doprinese da se deformitet manje primećuje.
Iskustva sa aparatom za korekciju "kokošijih" grudio su različita, u najvećoj objavljenoj seriji lečenih pacijenata, iz amerike, od pre nekoliko godina, uspeh je oko 80%. deca različito prihvataju aparat, ali po pravilu utoliko bolje, što su manjeg uzrasta. Prema mojim iskustvima, delimična ili potšpuna korekcija se postigne kod velikog broja dece, oko 2/3, ukoliko aparat redovno nose u toku nekoliko meseci. Ne preporučuje se početak primene, kao i nošenje aparata uopšte u toku letnjih meseci. Moj savet je da se u svakom slučaju pokuša sa primen om aparata i kod Vaše ćerke, od jeseni.
Poštovana Gospodjo, Na osnovu Vašeg pisma ne mogu precizno da odgovorim, jer su podaci donekle protivrečni. Naime, kukovi ultrazvučnog tip IIb su kukovi koji su nedovoljno razvijeni i zahtevaju lečenje, pre svega Pavlikovim kaiševima, ili nekim drugim metodom odnosno pomagalom, u zavisnosti od zemlje i ličnog izbora ortopeda koji dete leči. Nije moguće da kukovi ultrazvučno pripadaju tipu IIb, a da rendgenski snimak bude uredan. Pretpostavljam da se nedovoljna razvijenost koštane srži odnosi na nedostatak jezgarab okoštavanja, koja predstavljaju koštano jezgro u hrskavičavoj glavici butne kosti, koje joj daje čvrstinu. Kod većine dece ona se pojave do 6 meseci, ali ni kašnjenje njihove pojave, samo po sebi ne predstavlja neki problem. Takvoj deci se obično ne dozvoljava oslonac na noge dok se jezgra ne pojave, inače mogu da sede i puze. U principu, Ad kapi nemaju uticaja na pojavu jezgara okoštavanja i razvoj nedovoljno razvijenih čašica kukova, i treba ih davati po preporuci pedijatra, onako kako se daju svoj zdravoj deci. Ono što je ključno u slučaju Vaše bebe, je da dečji ortoped dete pregleda, i na osnovu pregleda, ultrazvuka i rendgenskog snimka odluči da li se radi o nerazvijenim (displastičnim), kukovima koji zahtevaju lečenje (dakle UZ tip IIb ili više), ili se radi o normalin kukovima usporenog okoštavanja. Ukoliko je lečenje potrebno, verovatno bi se sprovelo kaiševima, ali tu odluku mora da donese lekar koji će bebu eventualno da leči. U svakom slučaju treba da se požuri, jer vreme za uspešno izlečenje ovog stanja bez operacije neumitno ističe.
sepa na desnu nogu, bol u petama i stopalima
Sinovitis coxae, odnosno upala zglobne čaure kuka, može da se javi kao reakcija na mnoga upalna stanja. najčešće se radi o tranzitornom sinovitisu, koji je prolazna upala, i obično se javi samo jedna epizoda u životu, ponekad, izuzetno dve, obično zahvata jedan kuka, u izuzetnim slučajevima oba. Ultrazvučno se dijagnoza postavlja na osnovu razlike u nalazu na jednom (zdravom) i drugom(bolesnom) kuku, dom apsolutne vrednosti izliva (odnosno prednje kapsularne distance) nemaju značaja. Ukoliko je dijagnostičkim metodama (rendgen i megnetna rezonanca) isključeno postojanje Pertesove bolesti kao sledećeg najčešćeg uzroka hramanja, bola, ograničene pokretljivosti kuka i izliva, što je očigledno slučaj sa vašim sinom, a obzirom na postoljanje hroničnog kolitisa i problema sa mokraćnim sistemom, ne može se isključiti neki od oblika dečjeg reumatizma. Smatram da je dalje ispitivanje pre svega pedijatra reumatologa neophodno kako bi se uspostavila adekvatna dijagnoza i priomenila odgovarajuća terapija.
Poštovani, otok kolena je siguran znak povrede, koja može biti samo uganuće, povreda ligamenata ili meniskusa, ali i povreda klosti od istrgnuća pripoja do preloma. Nezgodan pokret kao i pad može da dovede do svih ovih povreda. Terapija lokalnim hladkjenjem ima 4efekta u smanjenju otoka i bola u prvih 24-48 sati, najviše 72 sata, ukoliko ne dovodi do lokalnih smetnji, kada je treba ukinuti. Potrebno je mirovanje, podizanje noge na jastuk, eventualno lokalna primena nekog analgoantireumatskog preparata (fastum gel ili slično), ali pre svega je neophodan pregled kako bi se ustanovio stepemn povrede i odlučilo o daljim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, uzimajući u obzir sve činjenice od značaja o povredjenoj osobi
Poštovani gospodine, promene koje opisujete mogu odgovarati hemorioidima, koji u suštini i jesu proširene vene oko čmara i mogu se javiti kao posledica tvrde stolice, ali i nekih drugih stanja u trbuhu. Smatram da je pregled dečjeg hirurga neophodan kako bi se utvrdilo o čemu nse radi i sprovela sva eventualno potrebna dijagnostika. Ukoliko ste u mogucnosti posaljite mi slike
Hallux valgus, odnosno "čukljevi" su deformitet savremenog doba, i najčešće posledica nošenja obuće (uska, sa visopkom štiklom) i nasledja. U početku to je uvek estetski8 deformitet, a kasnije počnu da se javljaju bolovi, otok i crvenilo, zadebljanje oko zgloba palca i teškoće u nošenju obuće. Bol je najčešći razlog zbog koga se pacijenti odlučuju za operaciju. neoperativno lečenje uvek treba pokušati, i ono se sastoji od promene tipa obuće (komotna, široka, sa niskom potpeticom), nošenja oprtopedskih uložaka, i eventualno noćnih korektivnih ortoza (koje su manje ili više efikasne dok se ne završi rast) u čiju efikasnost većina ortopeda sumnja. Odluka o hirurškoj intervenciji se mora doneti individualno, za svakog paciojenta, posle pažljive procene stepena deformiteta, mogućnosti njegove korekcije, rizika od operacije i njenih komplikacija i motivisanosti pacijenta za operaciju. Operacija se može uraditi na svim ortopedskim klinikama kliničkih centara i u nekim opštim bolnicama. Opširan članak o ovom defomitetu autroa Dr Igora M. Kostića, ortopeda, možete pročitati i na sajtu www.stetoskop.info
Radi se o ozbilnom prelomu, jer I donožna (metacarpalna kost) učestvuje u formiranju svoda stopala i nošenju težine celog tela u fazi hoda kada se oslanja na jednu nogu. Iz tog razloga potrebno je da prelom ove kosti zaraste u dobrom položaju. Ukoliko se delovi kosti posle preloma nisu pomerili, ili su dobro namešteni, imobilizacija gipsom u trajanjo od oko 4 nedelje, je sasvim dovoljna. Rendgenske kontrole na 7 dana su potrebne da bi se pratilo zarastanje preloma, kao i da bi se na vreme uočilo pomeranje delova kosti do koga može da dodje zbog smanjenja otoka. Takodje se na sedmičnim kontrolama proverava stanje gipsa i potreba za njegovom eventualnom zamenom. Posle skidanja gipsa potrebna je rehabilitacija, a stopalo je uvem manje ili više otečeno i bolno. Potrebno je nekoliko nedelja (ili meseci) posle preloma da bi se vratila funkcija i normalizovao hod.
Ultrazvučni tip kukova IIa predstavlja takozvane fiziološki nezrele kukove, odnosno kukove koji imaju usporeno okoštavanje. Kod takvih kukova preovladjuju hrskavivičavi elementi, dok je sam oblik kukova normalan. većina takvih kukova se normalizuje do kraja trečeg meseca života bebe, i prelazi u normalne zrele kukove (tip I). Ukoliko ne doje do sazrevanja kukova do tok uzrasta, radi se o nedovoljno razvijenim kukovima, (tip IIb ili više), koji zahtevaju lečenje. Ne postoje posebne mere koje bi Vi mogli da preduzmete u ovom periodu, sve je u rukama prirode. Ultrazvučni nalaz kukova sa puna tri meseca, odrediće da li oni zahtevaju lečenje ili su sazreli pa zahtevaju samo praćenje, ili čak ni to.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.