
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Moja pitanja nisu sema da bih vam ih iznela vec spontana produkcija nastala nao snovu posmatranja, slusanja i postepenog rasvetljavanja vase psih. Dinamike. A i dalje mislim da se ne radi o patologiji i da cete to uspesno prevazici
dr d. Krasic
Pozdrav
Ne postoji takav sindrom, a sto se tice vracanja sex. Funkcije javlja se postepeno, sa jacanjem libidinoznih potreba
dr d. Krasic
Pozdrav
Ono sto treba da uradite a to je da zavrsite fakultet da bi na neki nacin smanjili sumnje u sebe i donekle vratili samopouzdanje. Neophodno je da na sebe pocnete da gledate drugim ocima, jer vi ocigledno jako vredite i imate visoke moralne kvalitete kao i vaspitanje, koje vas je rukovodilo krajnje dozvoljenim putevima. Svaki covek ima potrebu da povremeno krene i stranputicom, da pomalo i eksperimetise sa sobom, makar u mislima. Opustite se, pomislite i uradite nekad i sto nije po pravilima!
moj savet je da nastavite sa onim sto daje pozitivne rezultate, i naravno sa zoloftom i eventualnim povecanjem doze leka.
dr d. Krasic
Pozdrav
Ne bi trebalo da je od tablete, ali takodje smatram da ne bi trebalo da uzimate alkohol dok pijete antidepresive. Ne znam koliko dugo pijete lek, ali bi bilo dobro da vidite sa svojim lekarom oko duzine terapije, sobzirom da ste bez tegoba
dr d. Krasic
Pozdrav
Misljenja sam da bi trebalo obustaviti t. Anafranila, jer nemam utisak da je prisutna depresija, a sem toga eftil je psihostabilizator. Takodje, kontrola vaseg psihijatra je neophodna sto pre jer vas on najbolje poznaje, pa cete se dogovoriti sta dalje.
dr d. Krasic
Pozdrav
Strahovi mogu biti realni i nerealni, poznati i nepoznati, poput anksioznosti. U svakom slucaju opterecuju i odrazavaju se na rad srca i disanja sto se manifestuje srcanim ubrzanjem, ubrzanim disanjem, bledilom, napetoscu. Strahovi se lece psihoterapijom i lekovima, u zavisnosti o kakvim strahovima je rec i u okviru kog psihickog poremecaja ili problema nastaju.
dr d. Krasic
Pozdrav
Mozete doci na razgovor. Radim u klinici za mentalno zdravlje u nisu.
dr d. Krasic
Pozdrav
Problem koji ste imali i zbog koga ste uzimali terapiju se zove panicni poremecaj. Upravo ste opisali svu simptomatologiju koja ga prati i koja ostaje za njim. Leci se psihoterapijom i po potrebi antidepresivima. Lekovi tipa anksiolitika koje ste pili i pominjete ne lece, nego deluju trenutno na simptom straha. Ne lece a mogu uvesti u novi problem 'zavisnosti". Mnogo je bolje uzimati, ako je neophodno, dobro odabran antidepresiv, nego ici ka cestoj upotrebi sedativa.
dr d/krasic
Pozdrav
Ono sto bi bilo najbolje a to je psihoterapija, jer to je najbolji nacin prekidanja sa terapijom. Naravno tako cete se dogovoriti sa doktorom i oko prekida ili zamene leka. U svakom slucaju rivotril vas nece resiti simptoma koje ste naveli. A moze vas uvesti u vece ukoliko povecavate dozu. Ne smatram ga sretnim resenjem,
dr d. Krasic
Pozdrav
Ja radim u nisu, a u leskovcu mi zaista nije poznato, na zalost.
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.