
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Smatram da metoten nije pravi izbor, s obzirom na vasu simptomatologiju. Dobili ste dobar lek i dobru, kombinaciju lekova. Radi se o lekovima iz grupe neuroleptka, gde je zalasta tkz. Atipicni neuroleptik, sa efektom na afektivnu problematiku, a metoten tipicni sa predominacijom dejstva na simptomatologiju vezanu za poremecaje misljenja. Nemojte sami nista raditi, konsultuijte se sa svojim psihijatrom!
dr d. Krasic
Pozdrav
Neophodno je da nastavite sa lecenjem putem psihoterapije, jer ona jeste najbolji i najblagotvorniji lek. Sem toga, sobzirom da nisam pristalica anksiolitika, nakon uradjenog ekga, , savetujem upotrebu lekova tipa beta-blokera (vidite sa kardiologom, koji ce ipak proceniti na osnovu ekgea da li su potrebni)
dr d. Krasic
Pozdrav
Dijagnoza koju imate oznacava depresivnu epizodu. , sto znaci ima trajanje i prestajanje. Ne znam vasu simptomatologiju, pa je najbolje da porazgovarate sa vasim psihijatrom
dr d. Krasic
Pozdrav
Mladi ste i u vasim godinama danas se mnoge zene poradjaju prvi puit, tako da, sto se tice bojazni oko toga, zaista nema razloga. Utoliko hrabrije i sigurnije u tome, jer to cinite i svome sinu i sebi i svome muzu. Beba ce vas usreciti i smeniti tugu, sto nece skrnaviti secanje na vasu kcer. I vecitu ljubav prema njoj.
dr d. Krasic
Pozdrav
Bas ste puno naveli, i hipohondriju i stres, i sklonost reagovanju na odredjeni nacin. Ocigledno puno a nosite se sa tim nespretno i rezultati su prisutni, a to je psihosomatska bolest o kojoj govorite. Mnoge bolesti upravo mogu nastati na ovaj nacin, ali se pravilnim odnosom prema sebi i svom emotivnom zivotu mogu i resiti. Ili bar spreciti. Osim strahova, sta je sa ostalim osecanjima, kako se nosite sa stresom i niz pitanja cije resavanje bi rezultiralo distancom od pogresnog ponasanja. ? Savetujem vam odlazak strucnom licu, psihoterapiju i savladavanje vestina za promenu u psiholoskom zivotu.
dr d/. Krasic
Pozdrav
Progresija bolesti se moze pratiti mr, a klinicko stanje jeste ekvivalent onoga sto se zbiva u mozgu. Na zalost, osim terapijskog medikamentoznog delovanja, nemamo mnogo izbora, u ovoj problematici pacijenti dobro reaguju i preporucuje se t. Zoloft (antidepresiv) . Ali ipak smatram da se treba dogovoriti sa svojim psihijatrom
dr d. Krasic
Pozdrav
Koliko ja znam, ne
dr d. Krasic
Pozdrav
Ovo pitanje nije stiglo psihologu bojani dimitrijevic, vec na deo psihiojatrije, te vas moliom da ga ponovite za odredjenom naznakom
dr d. Krasic
Pozdrav
Vase stanje hipohondrijskih strahova je izraz postreaktivnog depresivnog izbijanja, koje se oblikovalo na taj nacin. Lakse je kontrolisati depresiju kada se formulise odredjenim strahovima. Nosenje adekvatno sa takvim strahovima podrazumeva suocavanje sa njihovom neopravdanoscu (dijagnostika) , podrskom okoline, radom na sebi i radom uopste i naravno, ako se ne uspe da ispliva na ovaj nacin, psihoterapija i medikamentna terapija. Vi ste jaka osoba, kapaciteti su prisutni, samo je potrebno malo vremena jer to sto se desilo jeste tesko, ali ste mladi i nadam se da cete uskorio roditi zdravog decaka ili devojcicu
dr d. Krasic
Pozdrav
Ne slazem se sa vasom terapijom zbog prisutne kombinacije lekova. Suvisan je maprotilin, a sto se tice dijagn oze radi se o depresivnoj klinickoj slici i panicnom poremecaju. Neophodno je da uz terap[iju medikamentima imate i psihoterapiju.
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.