Dr Dragana Krasić

Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Ako ste citali moje odgovore videli ste da je moje misljenje o lekovima takvo da smatram da nisu dovolji u lecenju, ukoliko se primenjuju bez psihoterapije. Drugo, toliko dugo uzimanje ovakve terapije a da vam nije bolje i dobro, smatram da se mora promeniti i naci ono sa cim ce biti kako treba!
dr d. Krasic
Pozdrav
Naravno da mozete popiti anksiolitik. Mozete uzeti t. Bromasepam a 1, 5mg, vece pre polaska i neposredno pred put.
dr d. Krasic
Pozdrav
Zavisnost od heroina je fizicka i psihicka. Tesko je prevazilazenje i fizicke i psihicke krize, ali je u principu jednostavnije prevazilazenje fizicke a dugotrajno i tesko psihicke.
dr d. Krasic
Pozdrav
Neuroleptici podizu nivo prolaktina, tako da je njegovo povecanje odatle i ctom se nista nece videti. Seroquel je takodje neuroleptik i kod nas nije registrovan jos uvek
dr d. Krasic
Pozdrav
Terapija antidepresivima se pije od tri do sest meseci, manje nema smisla
dr d. Krasic
Pozdrav
Moram vam reci da ne moze ili bar meni nije poynatao!
dr d. Krasic
Pozdrav
Potrebno je da vas pregleda neurolog, uradite lab. (glikemiju i ostalo) , uradite dopler krvnih sudova vrata, nmr mozga ili ct mozga. , pregled kardiologa i ekg takodje. Nakon svega vam ipak savetujem psihijatra jer sa psihoterapijskom podrskom ce sve lakse ici
dr d. Krasic
Pozdrav
Uradite laboratoriju, hormonski status (stitna zlezda, hormone nadbubrega) . Posetite potom nutricionistu i odite psihijatru u mestu radi pruzanja podrske i adekvatnog usmerenja.
dr d. Krasic
Pozdrav
Nije dovoljan lek, koji ste dobili. Potrebnija je psihoterapija i sustinska pomoc te vreste i eventualno antidepresivi, koji su lekovi koji lece, za razliku od anksiolitika koji samo deluju na simptom kratkotrajnao.
dr d. Krasic
Pozdrav
Znajte da u ispoljavanju osecanja nema niceg loseg, cak naprotiv. Dobro je i za onog ko ih iznosi jer ce se osecati olaksanim, a i od okoline ce dobiti podrsku ako mu je potrebna, jer ce se shodno ispoljavanju i drugi ponasati i dati pravi odgovor koji donosi olaksanje. Ne znaci da neko nije optimista ukoliko se povremeno pozali, izjada, kao sto ne znaci da ce biti odbacen i neprihvacen ako nije uvek sa osmehom! U redu ako se uvek tako i osecate, onda je to divno! Ali sobzirom na bolest vas osmeh je uvak socijani, ali ne i vas iz duse. A to zahteva snagu i neekonomicno trosenje kapaciteta i iscrpljivanje. Osecanja koja ostaju neizrecena, idu putevima do organa koji ih preuzimaju i pate. Tada i nastaju tkz. Psihosomatske bolesti. Savetujem da, ako imate problem iznosenja osecanja, odete psihijatru koji je kao neutralno ogledalo, gde cete se ogledati, korigovati i bolje se osecatu.
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.