Vitamin B12

Vitamin B12 (Cijankobalamin) je hidrosolubilni vitamin. Izvori ovog vitamina su gotovo isključivo namirnice životinjskog porekla. U ljudskom organizmu deponovan je u jetri (50-90 %). Cijanokobalaminom (vitamin B12) zajedno sa folnom kiselina spada u antianemične vitamine. Oba vitamina imaju zaštitnu ulogu u organizmu jer sprečavaju pojavu nekih vrsta anemije.

Hemijska struktura

Osnovu ovog vitamina čini jezgra korina, zbog čega se ova grupa spojeva zovu korinoidi. Jezgra čine 4 redukovana pirolna prstena koji su međusobno povezani dok kobalt čini središte molekula i čvrstom kovalentnom vezom vezan za 4 vodonikova atoma. Prisutstvo kobalta je vrlo bitno za biološku aktivnost. Spoj sadrži i nukleotidni ostatak (baza, šećer, fosfat). Zavisno od grupe koja je kompleksno vezana za kobalt razlikuju se mnogi derivati (cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin). Pošto vitamin sadrži kobltov atom dobio je ime (cijano)kobalamin.

Vitamin B12 vrši nekoliko metaboličkih funkcija, delujući kao koenzim akceptor vodonika. Njegova najvažnija uloga je da deluje kao koenzim za redukciju ribonukleotida u dezoksiribonukleotide, neophodnu stepenicu u replikaciji gena.

Razaraju ga povišena temperatura, svetlo, kiseline i alkalije.

Izvori

Prirodni izvori: namirnice životinjskog porekla - džigerica, bubrezi, mleko, meso, jaja, sirevi, ribe i školjke. Tempeh (namirnica od fermentisanog sojinog zrna), dok soja ne sadrži ovaj vitamin. 


Uloga

Dve glavne funkcije vitamina B12 su stimulacija rasta i stimulacija formiranja i sazrevanja eritrocita. Pravilan metabolizam proteina i aminokiselina (metionin, triptofan, tirozin), sinteza nukleinskih kiselina, sprečava pojavu perniciozne anemije, neophodan je za normalnu funkciju i održavanje integriteta nervnih i epitelnih ćelija.

Vitamin B12 kao i drugi B vitamini ima važnu ulogu u pretvaranju masti, ugljenih hidrata i belančevina u energiju. Presudan je za proizvodnju genetskog materijala RNK i DNK kao i mijelina, koji stvara zaštitni omotač oko nerava.

Dnevne potrebe

Preporučene doze: muškarci 3 µg/d, žene 3 µg/d, trudnice i dojilje 4 µg/d

Primena: lečenje i profilaksa perniciozne anemije  kod mijelocitne i megaloblastne anemije, alkoholizam, gastritis, renalne bolesti, stres.

Potreba za vitaminima i mineralima povećana je u trudnoći, ali velike doze mogu biti štetne za majku i dete.

Manjkom vitamina smatra se koncentracija u serumu niža od 100 pikograma/ml.

Vitamin B12 ne treba primenjivati u lečenju akutnog virusnog hepatitisa, alergija, za poboljšanje apetita,u dermatološkim bolestima, umoru, multiploj sklerozi, sterilitetu.


Hipovitaminoza

Hipovotaminoza je retka , ali se javlja kod vegetarijanaca koji godinama ne konzumiraju meso, jaja ili mlečne proizvode.

Uobičajeni uzrok deficita nije nedostatak vitamina u hrani, već deficijentno formiranje unutrašnjeg faktora koji normalno luče parijetalne ćelije gastričnih žlezda a koji je neophodan za apsorpciju vitamina B12, pa tako nastaje perniciozna anemija. Bolest je podmukla, razvija se postepeno i sporo napreduje. Počinje malaksalošću koja se pojačava zamaranjem, lupanjem srca i bledilom. Nastaje gubitak apetita, nadimanje i pojava proliva. Može se pojaviti osećaj pečenja jezika, naročito pri uzimanju kisele hrane i gubitak osećaja ukusa. Zapažaju se depresivne promene, poremećaj pamćenja, parestezije ekstremiteta, naročito nogu, u vidu trnjenja i bockanja. Takođe, javljaju se bolovi u nogama i otežan hod, a vrlo retko nastaje oduzetost nogu i poremećaj pražnjenja mokraće i stolice.

Bolesnici su bledi, malaksali, ponekad vezani za postelju. Jezik većine bolesnika je gladak, bez papila, kao lakiran, a retko se javlja glositis (zapaljenje sluzokože jezika) sa erozijama sluzokože (Hunterov glositis). Nastaje dispneja (poremećaj disanja) pri naporu, ubrzan rad srca, sa pojavom funkcionalnog šuma na srcu. Jetra i slezina mogu biti uvećani. Neki bolesnici imaju oštećenje nervnog sistema. Nastaje poremećaj dubokog senzibiliteta, pojačani refleksi, i pojava patoloških refleksa.

Poseban rezultat deficita vitamina B12 je česta demijelinizacija velikih nervnih vlakana kičmene moždine, a posledica toga je značajan gubitak perifernog senzibiliteta, a u teškim slučajevima i paraliza.



Podeli tekst:

Dr Sonja Ilić je specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Beogradu. Stručnjak u primeni mezoterapije u cilju terapije bola.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 12

  1. Sonja 23.04.2022

    Cijanokobalamin je samo jedan od oblika B12 vitamina i u suplementima je najzastupljeniji jer je najjeftiniji, no ipak treba napomenuti da sadrži i minimalne doze cijanida. Dakle, kada napišete B12 i pored njega u zagradi odmah cijanokobalamin, onaj ko ne istražuje dovoljno može da pomisli da je to jedini oblik - a nije. Rasprostranjeno mišljenje onih koji izuzetno vode računa o tome šta u organizam unose je da takvu suplementaciju treba baciti u kantu za otpatke. Postoje: cijanokobalamin, kobalamin (bez cijanidne grupe), hidroksikobalamin (umesto cijanidne ima hidroksilnu grupu), nitrokobalamin (umesto cijanidne ima nitro grupu), metilkobalamin (umesto cijanidne ima metil grupu). Hidroksikobalamin je mnogo aktivniji u enzimskom sistemu, zadržava se duže u telu, per os u velikim dozama dobro se apsorbuje, za razliku od cijanokobalamina. Hidroksikobalamin je vezan za proteine: transcorrin I (jako vezuje kobalamin) i transcorrin II (slabo vezuje kobalamin).


  2. ljiljana 14.02.2022

    Postovani, sta znaci povisena vrednost b12, od maksimalnih 600 meni je 770 referentna vrednosT?


  3. Olja 03.07.2021

    Imam visok nivo b12 koje povrce mogu da jedem


  4. Rajko Pejović 27.06.2021

    Koliko ima poželjnog vitamina B 12 u bezalkoholnom pivu - Argus i da li je to dovoljan sadržaj. Preporučeno mi je ovo pivo (B1, B6 i B12) kao pomoć kod tremora u toku lečenja alkoholizma koje traje 3 godine. Pijem ga već 2 godine 1-2 dnevno, Problem je što zatim ogladnim i gojim se. Kako


  5. Vesna 24.08.2017

    Da li je cijanokobalamin lošiji od metil-, hidro- i adenosilkobalamina? Šta je sa osobama koje imaju mutaciju mthfr? 


  6. Svetlana 12.11.2012

    Mislim da je veoma pogrešno ne primenjivati uzimanje ovog vitamina u lečenju striliteta, kako je navedeno u ovom tekstu. Verovatno je greška slučajna!!!


  7. Zeljko 26.10.2011

    Ja sam vegetarijanac 12 godina. Na ovom sajtu sam upravo zbog toga sto imam nedostatak vitamina b12. Problem mi se javio u krvnoj slici sa onim mch mcv, na koje niko ne obraca paznju, a to je posledica toga sto ne jedem meso. Taj nedostatak sam otkrio upravo, kada sam hteo da postanem vegan. Sto se tice toga neko jede meso, a ima anemiju, a neko ne jede meso, a nema anemiju. Postoji vise vrsta anemija. I ja nisam osecao umor, pospanost, iscrpljenost prvih pet godina, ali poslednjih tri osecam. Ne mislim da pocnem da jedem meso, sve dok ne budem morao.


  8. Marija 27.04.2011

    Sto se tice primene b12 kod ms-a, primam ga u obliku injekcija (ohb12) po preporuci neurologa. Primaju ga i drugi oboleli koje znam kad imaju jednu od "epizoda" pada senzibiliteta i sl. Takodje ga uzimam i po preporuci fizijatra putem elektroforeze, a nakon ef tretmana, u obliku kapi. Molim za objasnjenje preporuke da ga oboleli od ms-a ne trebaju uzimati. Hvala.


  9. Tim Stetoskop.info 07.07.2009

    Ispravljeno. Hvala na savetu, brainwash.


  10. brainwash 07.07.2009

    Greska u clanku: umesto temren treba tempeh (pogresno citanje latinice) citat: temren (namirnica od fermentisanog sojinog zrna), dok soja ne sadrži ovaj vitamin.


  11. vesna 05.06.2009

    Zasto oboleli od ms-a ne treba da ga dobijaju?


  12. Miljan 03.04.2009

    Vegeterijanac sam 5 godina i ne osećam nikakve probleme nedostatka vitamina b12. Razmišljam i o veganskom načinu ishrane. Mislim da je stil života vegeterijanaca i vegana najbolji izbor. Znam ljude koji puno koriste meso a koji su anemični. Takođe sam slušao i predavanja dr. Voltera Fajta da mnogi ljudi koji koriste meso takođe imaju manjak vitamina b12. Tako da očigledno to nema mnogo veze sa jedenjem ili ne jedenjem mesa. S druge strane znam mnogo ljudi koji su celog života vegeterijanci i u izuzetnom su zdravlju. Konkretno poznajem jednog starca od 77 godina koji bi mogao postideti mnoge mladiće fizičkim izgledom, kondicijom i bistrinom uma. Zaista se mnogo priča o tom vitaminu b12 i on se navodi kao razlog da se nebude vegeterijanac. Ali pitam se. Odakle u mesu životinja koje su isključivi vegeterijanci kao što su koza, ovca ili krava vitamina b12? Ili odakle ga u mleku? One ne koriste meso kao izvor vitamina b12, već ga bakterija stvara u njihovom organizmu iako se hrane isključivo biljnom ishranom. Mislim da one koji hoće da postanu vegeterijanci ili vegani netreba uplašiti ovaj članak. A što se tiče raznih bolesti pa i nedostatka vitamina mislim da su one rezervisane više za one koji jedu meso nego za one koji ga ne jedu.


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde