Kolposkopija

Šta je kolposkopija?

Kolposkopija (gr. κόλπος – stidnica, σκοπέω - gledam) je veoma važna optička metoda u ranoj dijagnostici maligih tumora genitalnih organa žene. Prvu kolposkopiju uradio je Henselman 1924. godine. Od tog perioda aparati su se usavršavali, a slika se uvećavala po principu lupe (10-20 puta). Savremeni mikrokolposkopi, koje je u kliničku praksu uveo Antoan, sliku uvećavaju do 280 puta. Oni imaju kameru, koja emitovanjem slike na ekran omogućava edukaciju i snimanje, odnosno fotografsko praćenje promena. Savremeni kolposkop i instrumentarijum za kolposkopiju prikazani su na Slikama 1. i 2.

Kolposkop
Slika 1. Kolposkop i Instrumenti za kolposkopiju

Kako se izvodi kolposkopija

Izvodi se pre bimanuelnog ginekološkog pregleda. Najpre se kolposkopski eksplorišu spoljašnji genitalni organi, a zatim se aplicira spekulum da bi se kolposkopski pregledali vagina i grlić materice. Premazivanjem grlića 3% sirćetnom kiselinom, otklanja se višak sluzi, dok epitel grlića bubri i promene postaju vidljivije. Dejstvo sirćetne kieline traje 2-3 min, te se u slučaju dužeg trajanja pregleda grlić premazuje više puta. Po završenom pregledu grlića sirćetnom kiselinom, grlić se premazuje Lugolovim rastvorom. 

Zdrave ćelije pločasto slojevitog epitela sadrže glikogen koji je jod pozitivan (grlić dobija tamno braon boju), a ćelije cilindričnog, displazičnog epitela, kao i maligne ćelije, ne sadrže glikogen i jod su negativne. Ovo premazivanje grlića jodnim rastvorom zove se Schillerova proba.

Kolposkopski pregled se radi na istom stolu i u istom položaju kao obični ginekološki pregled, obavlja se nakon prestanka menstruacijskog krvarenja, ili sredinom ciklusa. Pregled nije bolan, a nelagodan je kao i svaki ginekološki pregled sa uzimanjem Papa-testa.

Kolposkopija traje oko 15 minuta i ne radi se pod anestezijom. 

Ako je potrebno uzeti komadić tkiva za analizu (biopsija) tada se može dati kratkotrajna lokalna anestezija u sam vrat maternice.

Danas se najčešće koriste kolposkopi sa fotografskim aparatom. Za izvođenje ove metode potreban je odgovarajući instrumentarijum (spekulumi, veći broj savijenih klešta za uzimanje tupfera, Petrijeve šolje, Chrobahove sonde, kugelcange, klešta za biopsiju, pribor za uzimanje citološkog brisa) kao i odgovarajući rastvori.

Za izvođenje kolposkopije koriste se:

  • 3% sirćetna kiselina, 
  • 3% rastvor srebro nitrata ili albothzyl, 
  • jodni rastvor po Lugolu ili Henselmanu.

Vrste kolposkopije

  • sporadična kolposkopija
  • obična selektivna kolposkopija
  • proširena selektivna kolposkopija
  • sistematska kolposkopija

Prve tri vrste ne obuhvataju odgovarajuću populaciju pa su zbog toga praćene velikim propustima, dok se sistematska kolposkopija pokazala najadekvatnijom jer obuhvata celokupnu žensku populaciju. 

Klasifikacija nalaza kolposkopije

Kolposkipske slike mogu se klasifikovati u tri grupe:

1. Slike koje nisu sumnjive na malignitet

    • ektopija
    • zona transformacije i
    • inflamatorne promene

2. Slike sumnjive na malignitet

      • leukoplakija
        • baza leukoplakije
        • mozaik i
      • atipična zona transformacije
        • nespecifična jod negativna polja
        • erosio vera
        • nejasni kolposkopski nalazi

3. Manifestni maligni tumor grlića materice     

Vaginalni deo grlića materice (porciju) pokriva bledoružičast, pločasto slojeviti epitel. Granica između pločasto slojevitog i cilindričnog epitela je jasna i nalazi se u nivou spoljašnjeg materičnog ušća. Posle stavljanja rastvora sirćetne kiseline bledoružičasta boja postaje izraženija i sitniji krvni sudovi isčezavaju. Lugolov rastvor ovaj epitel boji u tamno braon (boja mahagonija ili divljeg kestena.
Posle aplikovanja rastvora sirćetne kiseline jasno se izdvaja zdrava od promenjene sluznice porcije (levo). Lugolov rastvor identifikuje pločasto slojeviti od cilindričnog epitela (desno).

Kolposkopija - tumačenje rezultata

Ektopija je najčešći nalaz u generativnom periodu žene. Klinički imponuje kao eritroplakija, jer na površini porcije postoji manje ili veće polje cilindričnog epitela. Posle stavljanja sirćetne kiseline ćelije cilindričnog epitela bubre i daju sliku maline. Promena je jod negativna.
Zona transformacije (ZT) je relativno čest nalaz u generativnom periodu žene koji takođe klinički imponuje kao eritroplakija. Kod ovog entiteta pločasto slojeviti epitel pokušava da zauzme svoje prvobitno mesto. Zona transformacije može biti a) početna, b) nestabilna (otvoreni tip) i c) stabilna (zatvoreni tip). Prerastanje pločasto slojevitog epitela može biti od periferije prema centru (centripetalna) i od centra ka periferiji (indirektna metaplazija). Tokom prerastanja pološasto slojevitog preko cilindričnog epitela mogu se zatvoriti izvodni kanali žlezda koje luče mukus (sluz), zbog čega nastaju ciste (ovulae) Nabothi. Pločasto slojeviti epitel se boji jodom, a intenzitet boje i izgled površine zavise od zrelosti epitela. Krvni sudovi su pravilno radijalno raspoređeni.
Leukoplakija je najčešća kolposkopska slike iz grupe sumnjive na malignitet. Zbog reflektovanja svetlosnih zraka sa porcije prekrivene orožavajućim epitelom stvara se slika bele površine (mrlje). Promena nema krvnih sudova (Slika 4).  
Leukoplakija
Slika 4. Leukoplakija grlića materice. Neophodna je biopsija promene radi postavljanja histološke dijagnoze i eventualnog daljeg lečenja.
Ova beličasta površina je glatka, uvek jod negativna i iznad okolnog epitela. Histološkim pregledom konstatuje se orožavanje. Njegov nastanak je sasvim jasan kod prolapsa ili kod žena sa pesarom, ali su idiopatske leukoplakije češće. Što je leukoplakija grublja, to je sumnjivija na malignitet. Karcinom se dijagnostikuje u oko 8-10% leukoplakija.
Baza leukoplakije (ili samo baza) obično se nalazi ispod leukoplakije ili na njenoj periferiji. Kolposkopski, to je neravna površina beložućkaste boje, sa nepravilnim crvenim tačkama (papile krvnih sudova). Baza leukoplakije je uvek jod negativna. Obično je ispod nivoa okolne sluznice i suspektnija je na malignitet od leukoplakije. Histološki se u njoj u 25% slučajeva nađe atipični epitel, a u 10-15% karcinom.
Mozaik je beložućkasto zadebljanje epitela ispresecano brojnim crvenim linijama (krvnim sudovima) koje predstavljaju vezu sa vaskularnom stromom. Mozaik može biti iznad, u nivou i ispod okolne mukoze. Obično se nalazi na ivici zone transformacije, a kolposkopski imponuje kao slaninasto kupasto ili kao koritasto invertovano polje. Što je promena grublja, to je sumnjivija na malignitet. Takođe, u promenama iznad nivoa okolne sluznice češći su atipija i karcinom.
Atipična zona transformacije je kolposkopska slika koja je najkasnije opisana i još uvek nije precizno definisana. Sve tipične zone transformacije koje nemaju «smireni» izgled svrstavaju se u ovu grupu. Učestalost malignog tumora može biti i do 50%. Kolposkopski imponuje kao tipična zona transformacije sa epidermizacijom ili vaskularnom šarom koja odstupa od normale (atipična vaskularizacija). Otvorena zona transformacije sa grubim grebenima (ivicama) svrstava se takođe u ovu kategoriju.
Nespecifična jod negativna polja identifikuju se posle Schillerove probe. Na porciji ona nisu bila suspektna posle aplikovanja rastvora sirćetne liseline, pa zahtevaju dalje kolposkopsko praćenje.
Erosio vera predstavlja pravi defekt epitela. U osnovi ove promene može biti trauma, inflamacija, ćelijska atipija ili karcinom. Kolposkopski se konstatuje nedostatak epitela i defekt u odnosu na okolnu sliznicu. Erosio vera je uvek jod negativna. Na dnu lezije su nepravilni krvni sudovi koji krvare na dodir. Obavezna je histološka evaluacija promene.
Nejasni kolposkopski nalazi (crvene mrlje) mogu ukazivati na krvarenje ispod epitela ili varikozitete krvnih sudova. Promena je jod negativna, zahteva histološku evaluaciju, i relativno često u njenoj osnovi postoji karcinom.
Manifestni maligni tumor grlića materice može biti vegetantni, ulcerozni ili infiltrativni, kolposkopski staklasto nodularnog ili trošnog izgleda sa nepravilnim krvnih sudovima (Slika 5). Promena zahteva histološku potvrdu radi utvrđivanja tipa malignog tumora, intaktnosti bazalne membrane i eventualne invazije krvnih i limfnih sudova. U zavisnosti od histološkog tipa (planocelularni -, adeno -, slabo - diferentovani karcinom) i invazivnosti, godina starosti pacijentkinje i eventualnog infertiliteta terapijski dolaze u obzir konizacija ili amputacija (visoka konizacija) grlića materice, trahelektomija, klasična ili radikalna histerektomija.
Maligni-tumor
Vegetantno - infiltrativni oblik malignog tumora grlića materice

Pogledajte sva pitanja i odgovore u vezi sa kolposkopijom.


 


Podeli tekst:

Prof. dr Milan Terzić je specijalista ginekologije i akušerstva. Svakodnevno obavlja porođaje trudnica i brine o trudnoći svojih pacijentkinja. Kroz naučno-istraživački i klinički rad daje doprinos inovaciji praktičnog r...

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 6

  1. vezmar.ljubinka69@gmail.com 08.04.2022

    Kolposkopija nalaz slojavvit epitel scj vidljiva na 12 polje kolposkopija grlića materice dg eritroplakije zanima me jeli to nešto zabrinjavajuće


  2. Jovana 03.03.2021

    Bolji komentar o kolposkopiji nisam procitala!


  3. Sladjana 21.12.2019

    Svidja mi se vas tekst. Hvala vam što mislite o svemu što se tiče ginekologije.


  4. Tina 21.09.2010

    Slazem se sa prethodna dva komentara. Meni je u 50-toj godini prvi put uradjen papa test i to tek kad sam promenila dugogodisnjeg ginekologa. I naravno, posle konizacije mi je hp nalazom ustanovljen rak glica materice. Sada se lecim i nadam izlecenju ali se pitam da li je trebalo ovako. Redovno sam isla na preglede ali nisam bila dovoljno obevastena o svemu. Mozda pacijenti ne trebaju toliko da znaju koliko to moraju lekari da znaju i primenjuju. Umesto sto na plakatu za navodnu borbu protiv raka grlica materice u ginekoloskoj ambulanti moje bolnice stoji da od te bolesti uglavnom obolevaju promiskuitetne zene ili partnerke promiskuitetnih muskaraca, trebalo bi da stoji poziv da se zajedno sa lekarima preventivno borimo protiv bolesti koja jeste polno prenosiva ali ne treba da bude etiketa nemoralnih zena. Moj dugodisnji ginekolog je napravio propust ali sam i ja sama kriva zbog toga. Zato lekari i pacijenti moraju zajednickim snagama da rade na zastiti zdravlja. I bez etiketa.


  5. SuzanaDimitrijevic 16.05.2009

    Imam 39 god, redovno sam odlazila na ginekoloske preglede, i pored toga mi je, posle jednog jako stresnog dogadjaja za mene i metrorargije par meseci kasnije, utvrdjeno postojanje karcinoma cerviksa IIb stadijuma koji nije bio operabilan, pa sam podvrgnuta radikalnoj radio i hemo terapiji. Tako sam, na moje zaprepascenje, na onkoloskoj klinici susretala pacijentkinje kojima su papa test i kolposkopija bili totalno nepoznati termini a mnoge od njih se nikada nisu podvrgle ovim vrstama ispitivanja, sto je porazavajuca cinjenica. Hajdemo reci da sam ja imala srece, i to puno srece, ali zasto igrati rulet kada mozemo ici na sigurno, uz vasu pomoc, koja je, za mene u kljucnim momentima bila nemerljiva! Zato je neophoda agrasivna kampanja u sazrevanju svesti kod zena u neophodnosti preventivnih pregleda tzv skrining testova i u to ime bih pohvalila vas sajt, nacin kojim dozirate informacije, cak i slikovitim prikazima ove opake bolesti koja je izleciva ukoliko se ustanovi u ranom stadijumu! Dobro je videti lice neprijatelja, da znate sa kim se borite i kako da se upustite u borbu sa njim! Zahvaljujuci vasem sajtu ja sam videla lice svog neprijatelja, resena da istrajem u borbi. Mozda bi bilo dobro kada bi u ovom kontekstu govorili o onoj najranijoj preventivi, o vakcini protiv raka grlica materice. Svesna toga da je javnost u srbiji tesko animirati, podici joj svest ukoliko se to ne desi bas nekome iz nase okoline ili nama samima, ali se bojim da su to jos uvek izolovani slucajevi, dok su bolnice sve opterecenije onkoloskim pacijentima a rak grlica materice, na zalost, u nasoj zemjli poprima oblik pandemije! Zato jos vise i opsirnijih informacija i agresivniji pristup u edukaciji konzumenata vasih internet stranica nece biti na odmet a vasa ce misija biti jos plemenitija i imace tezinu koju trenutak zahteva! Uz podrsku. S postovanjem. Suzana.


  6. Mina 03.04.2009

    Sve žene bi trebalo na 6. meseci da posećuju svog ginekologa i kontrolišu se. Sviđa mi se tekst! Bravo za Stetoskop.info.!


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde